Iz istraživanja proizašle su dvije rang-liste hrvatskih bolnica, jedna prema kvaliteti upravljanja i druga prema uvjetima rada u ovoj godini
Najbolje uvjete rada liječnika u bolničkom sustavu u Hrvatskoj,
prema Studiji koje je Hrvatska liječnička komora (HLK) provela u
svibnju i lipnju ove godine, ima Specijalna bolnica za medicinsku
rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma –
Thalassotherapia Opatija, donosi Dnevnik.hr.
Iz HLK-ovog projekta Studija hrvatskog liječništva 2022. u kojoj
je sudjelovalo više od 5.000 liječnika, članova Komore, proizašle
su dvije rang-liste hrvatskih bolnica, jedna prema
kvaliteti upravljanja i druga prema
uvjetima rada u ovoj godini.
Dio istraživanja koje je HLK danas objavila, odnosi se na
bolnički sektor. Bolnice, ukupno njih 41, rangirane su na temelju
stavova više od 3.400 bolničkih liječnika.
Po kvaliteti upravljanja, nakon Specijalna bolnica za plućne
bolesti Zagreb u Rockefellerovoj, smjestila se Thalassotherapia
Opatija, a treća je Opća županijska bolnica Pakrac.
Drugo mjesto što se tiče uvjeta rada, zauzima Opća bolnica Zadar,
a treće Psihijatrijska bolnica Vrapče.
“Studija je pokazala da po kvaliteti upravljanja prednjače manje
i specijalne bolnice”, kazao je predsjednik HLK Krešimir Luetić.
Na prvih deset mjesta rang-liste kvalitete upravljanja nije se
uspjela plasirati niti jedna velika klinička bolnica ili klinički
bolnički centar.
Najbolje plasirana velika bolnica (KBC ili KB) je KBC Rijeka,
koja je tek na 12. mjestu. Velike bolnice nešto su bolje
plasirane na rang-listi uvjeta rada gdje se KBC Zagreb smjestio
na 9. mjesto.
Prema rang listi kvalitete upravljanja, od županijskih bolnica
najbolje je rangirana Opća bolnica i bolnica branitelja
Domovinskog rata Ogulin koja se nalazi na 16. mjestu. Opća
bolnica Karlovac u toj kategoriji nalazi se na 32. mjestu.
Karlovačka bolnica za dva mjesta bolji rezultat imam na rang
listi prema uvjetima rada, dok je ogulinska u toj katergoiji
zauzela 36. mjesto.
Ključni problemi liječnika
Studija u odgovorima na pojedina pitanja, pokazuje kako su
ključni problemi bolničkih liječnika – premalo vremena za
pacijenta i preveliko radno opterećenje, istovremeni rad na više
radilišta, previše administrativnog posla, premalo vremena za
edukaciju liječnika, kao i loše upravljanje.
Tako je čak 58 posto bolničkih liječnika vrlo nezadovoljno
vremenom koje ima na raspolaganju za pacijente, a ujedno često
ili uvijek rade na više radilišta.
Gotovo jedna trećina (29 posto) liječnika uopće na poslu nema
radnu sobu s računalom, njih 47 posto koji imaju radnu sobu s
računalom prosječno ih dijele s još petero liječnika.
Čak 36 posto bolničkih liječnika u posljednjih 12 mjeseci bilo je
izloženo verbalnom vrijeđanju ili prijetnjama.
Rezultati istraživanja pokazuju da, općenito govoreći, bolnički
liječnici nisu zadovoljni niti kvalitetom upravljanja niti
uvjetima rada u svojim bolnicama, istaknuo je Luetić.
O situaciji s upravljanjem najbolje govori činjenica da su
liječnici kvalitetu upravljanja u ustrojstvenoj jedinici
prosječno ocijenili s 4,7 na ljestvici od 0 do 10, što je
školskim rječnikom tek za ocjenu dovoljan – dva.
Načinom komunikacije ravnatelja nezadovoljno je čak 44 posto
liječnika.
“Smatramo da postoji velik prostor za napredak i da su upravo
kvaliteta upravljanja i uvjeti rada iznimno važni za odluku
liječnika o odlasku iz hrvatskog javnog zdravstvenog sustava”,
istaknuo je Luetić.
Voditelj ovog projekta i član Izvršnog odbora Komore Ivan Raguž
izrazio je zadovoljstvo visokim odazivom bolničkih liječnika (38
posto) na anketu. Naglasio je da je ovo prvi pokušaj rangiranja
ustanova u hrvatskom zdravstvu prema kvaliteti upravljanja.
Planiraju ovo istraživanje provoditi kao longitudinalno te ga
ponavljati svake druge godine.