Shvaćanje je trebalo dobiti minimalno 12 glasova sudaca, jer se odluke na sjednici Građanskog odjela donose većinom glasova svih
Vrhovni sud je donio odluku u slučaju švicarski franak.
Građani koji su konvertirali kredite iz “švicaraca” u eure imaju
pravo na isplatu zateznih kamata na preplaćene iznose, odlučio je
sud, piše
Index.hr.
Radi se o jednoj od najznačajnijih sudskih odluka, koja se tiče
najmanje 55 tisuća obitelji. Prvotno je trebala biti donesena 13.
prosinca pa je odgođena na 19. prosinac i na kraju ostavljena za
20. prosinac, odnosno danas. Na raspravama Vrhovnog suda iznijet
je niz različitih, oštro suprotstavljenih stavova.
Tri različita tumačenja
Na sjednici su razmatrana tri pravna shvaćanja, koja su trebala
da bi bila usvojena dobiti minimalno 12 glasova sudaca, jer se
odluke na sjednici Građanskog odjela donose većinom glasova svih
sudaca.
Usvojeno je shvaćanje koje je dobilo 13 glasova sudaca, a u kojem
stoji da građani imaju pravo na isplatu pripadajućih
zateznih kamata na preplaćene iznose.
“Potrošač ima pravo u skladu s općim propisom iz članka 1111.
stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, na isplatu pripadajućih
zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka
uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom
19.c ZID ZPK obračunatih u skladu s člankom 1115. ZOO od dana
svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije”, piše u
prihvaćenom stajalištu suda.
Šest glasova sudaca: Građani nemaju pravo na povrat preplaćenih
iznosa
Prvo pravno shvaćanje je tvrdilo da građani nemaju pravo na
povrat preplaćenih iznosa. Dobilo je glasove 6 sudaca građanskog
odjela.
“Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka
19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
potrošačkom kreditiranju (“Narodne novine”, broj 102/15 – dalje:
ZID ZPK), nakon sklapanja tog sporazuma nema pravo na povrat više
plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih
odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, koji
bi predstavljali možebitnu razliku između ukupnog iznosa koji bi
mu pripadao po osnovi ništetnosti navedenih odredbi do dana
izvršene konverzije i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka
uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom
19.c ZID ZPK”, piše u propćenju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Deset glasova sudaca: Imaju pravo na povrat ako je postojala
razlika na štetu potrošača
Drugo pravno shvaćanje je dobilo 10 glasova sudaca građanskog
odjela.
“Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka
19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
potrošačkom kreditiranju (“Narodne novine”, broj 102/15 – dalje:
ZID ZPK), nakon sklapanja tog sporazuma ima pravo na povrat više
plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih
odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u
slučaju ako bi postojala razlika na štetu potrošača između
ukupnog iznosa koji bi mu pripadao po osnovi ništetnosti
navedenih odredbi do dana izvršene konverzije (jednako kao i onim
potrošačima i korisnicima kredita u CHF ili kredita u kunama s
valutnom klauzulom u CHF koji nisu mogli ili nisu izvršili
konverziju) i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka uračunala
prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID
ZPK”, navodi se.
13 glasova sudaca: Imaju pravo na isplatu zateznih kamata na
plaćene iznose
Ovako glasi treće pravno shvaćanje koje je dobilo 13 glasova
sudaca:
‘‘Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz
članka 19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o potrošačkom kreditiranju (“Narodne novine”, broj 102/15
– dalje: ZID ZPK), nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo u
skladu s općim propisom iz članka 1111. stavak 1. Zakona o
obveznim odnosima (“Narodne novine” broj 35/05 – dalje: ZOO), na
isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji
je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita
u skladu s člankom 19.c ZID ZPK obračunatih u skladu s člankom
1115. ZOO od dana svake pojedine uplate do dana izvršene
konverzije”.
“Sve sudske odluke koje su uvodno navedene i koje zastupaju tri
različita pravna shvaćanja bit će predmet kontrole Službe
evidencije sudske prakse”, piše u prioćenju.