To se dogodilo u cijeloj Europi, stanovništvo je starije, imamo manji broj pacijenata, ali već broj pretraga, veći broj postupaka, liječenja. Ljudi duže žive, liječnici imaju više posla s manjim brojem pacijenata, kazala je Ropar
Nova godina vratila je stare trendove – liječnici odlaze iz
Hrvatske, a pacijenti su u sve nepovoljnijem položaju. Bolnice,
pogotovo opće, bore s manjkom kadra već godinama, a i lani je
opet rastao broj liječnika koji su otišli u inozemstvo. O tome je
u
Dnevniku Nove TV govorila Samija Ropar, savjetnica
predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Rendgen hrvatskog zdravstvenog sustava
U prva tri dana ove godine u inozemstvo
je otišlo dvoje liječnika. U prošloj godini 98, što je
porast nakon dvije pandemijske godine, u kojima je odlazak
smanjen. U posljednjih deset godina najviše je otišlo
anesteziologa, psihijatara, radiologa, ginekologa, pedijatara.
Manjak liječnika posebno osjete opće bolnice.
S manjkom od sedmero liječnika, iz raznih razloga, karlovačka
bolnica ušla je u novu godinu. U bolnicama u kojima fali
kardiologa na prvi se pregled čeka i dvije godine.
Manjak se ipak najviše osjeti u ordinacijama obiteljske medicine.
Od 2205 obiteljskih liječnika, svaki treći stariji je od 60
godina.
Iako nas je sve manje, liječnika nikad dosta. U Hrvatskoj na
godinu odrade oko tri milijuna prekovremenih sati. Procjena
Liječničke komore je da ih u bolnicama nedostaje 1600.
Je li pretjerano zapitati se tko će nas liječiti, dr. Ropar
kazala je kako prenapuhano i alarmantno još nije, ali liječnici
već deset godina upozoravaju da idemo prema alarmantnom stanju,
sad mu se ozbiljno približavamo.
Tko će nas liječiti?
– Liječničke udruge s ministarstvom imale su dogovor kojim
su kao jednu od mjera dogovorili izmjenu uredbe o koeficijentima
gdje bi liječnici primarne zaštite imali izjednačene koeficijente
s bolničkim liječnicima, ali još čekamo tu uredbu. To samo govori
da oni najodgovorniji, Vlada i zdravstvena administracija, iako
najavljuju brigu, a konkretno još nema ništa, kazala je Ropar.
Iako ima više liječnika nego prije nekoliko godina, opet ih
nedostaje.
– To se dogodilo u cijeloj Europi, stanovništvo je starije, imamo
manji broj pacijenata, ali već broj pretraga, veći broj
postupaka, liječenja. Ljudi duže žive, liječnici imaju više posla
s manjim brojem pacijenata, kazala je Ropar.
Najviše se manjak osjeti sa specijalizacijom hitne
medicine. Ropar ističe kako je to izrazito zahtjevna
specijalizacija, raditi takav posao do 65. godine stvarno
je teško i naporno.
– Istovremeno, kako liječnika fali, mladi mogu birati i ne žele
tako stresno zanimanje, kaže Ropar te dodaje kako se mladim
liječnicima i najviše sviđaju kirurške struke, zatim
anesteziologija, oftalmologija, radiologija, fizikalna medicina,
radiologija…
Na kraju je kazala kako je prošle godine sedmero liječnika iz
njezine matične stanice, Opće bolnice Karlovac, otišlo u
inozemstvo, no ne smatra da je njezina bolnica izdvojeni primjer.
– Liječnici su opterećeni, imaju puno prekovremenih, puno
dežurstava. Počeli su odlaziti u privatni sektor, neki odlaze na
klinike, gdje imaju bolje uvjete, kaže dr. Ropar, koja u
liječničkim novinama redovito piše i ministru Viliju Berošu,
ali, kaže, dosad je nije čuo.