Iako imaju dvostruko ili trostruko veće plaće od hrvatskog prosjeka, Nijemci, Francuzi, pa i susjedi Slovenci za veliki broj namirnica u trgovinama moraju izdvojiti od 30, a kod nekih proizvoda do čak 40 posto manje novca nego mi
Isti proizvodi, ista količina, a cijena u Hrvatskoj u odnosu na
isti trgovački lanac u Sloveniji gotovo dvostruko veća.
“Nemam odgovor na to, zaista nemam odgovor. Ne bi trebalo bit”,
kaže Andrea Markovac iz Zagreba.
Klasična potrošačka košarica u prosincu prošle godine u Sloveniji
je stajala oko 45 eura, a u Hrvatskoj 51 euro, čak 15 posto više.
“Ogorčena sam na to, jednostavno ne mogu vjerovati da nam se to
događa – bila sam u Sloveniji i vidjela sam da su drastično
različite cijene”, govori Mira Šehić iz Zagreba.
Uzmemo li za primjer kavu od 450 grama – u istom trgovačkom lancu
u Hrvatskoj platit ćemo je 2 eura i 30 centi više. Skuplje ćemo
proći i sa sirom, gdje je razlika euro i 72 centa. Kod susjeda su
jeftinija i jaja za 90 centi, ajvar za 86, ali i tjestenina za 56
centi. Ovih pet artikala u Sloveniji ćemo platiti 11 eura i 75
centi, a u Hrvatskoj – nešto više od 18 eura. Razlika je to od
gotovo 6 i pol eura na samo 5 proizvoda.
“To ovisi o lancima nabave, ovisi o uvoznicima, distributerima,
koji rade svoje kalkulacije, mislim da se tu ne radi o problemu s
trgovcima”, govori Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine
HGK.
Na razlike u cijeni utječe mnogo faktora, a jeftinija košarica u
Sloveniji prvenstveno je zbog nižeg PDV-a.
“Slovenija ima niže porezno opterećenje većine proizvoda dnevne
potrošnje i osnovna stopa PDV-a je niža nego u Hrvatskoj, a
posebno su niže stope PDV-a koje se odnose na prehrambene
proizvode koje su 9,5 posto, dakle značajno niže nego u
Hrvatskoj”, kazuje Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Iako imaju dvostruko ili trostruko veće plaće od hrvatskog
prosjeka, Nijemci, Francuzi, pa i susjedi Slovenci za veliki broj
namirnica u trgovinama moraju izdvojiti od 30, a kod nekih
proizvoda do čak 40 posto manje novca nego mi.
“Zato što kod nas slabašno gospodarstvo mora na leđima nositi
veliki teret neefikasnog javnog sektora i države, koja je
preskupa za gospodarstvo koje je na ovom stupnju razvoja, i sve
se to mora ugraditi u cijene i u niži standard građana”, kaže
Slobodan Školnik, stručnjak za cijene u maloprodaji.
Otegotni je faktor i što smo gotovo potpuno zanemarili
prerađivačku industriju, i što smo ovisni o uvozu, što dodatno
poskupljuje cijenu hrane kao i visoki logistički troškovi…
“To znači da je lakše opskrbiti Slovensko tržište od Hrvatskog
tržišta. Bitne su razlike u cijenama između recimo Osijeka i
Dubrovnika – cijene se mogu kretati 1 naprema 3 zbog logističkih
troškova”, dodaje Novotny.
Pa se tako odlazak u trgovinu po osnovne namirnice sve češće čini
kao luksuzna igra…
“Neki prate, neki ne prate. Neki pogriješe i odrede previsoku
cijenu i poslije je mora korigirati, ali tržište prije ili
kasnije rješava sve tamo gdje postoji konkurencija, a u hrvatskoj
postoji žestoka konkurencija”, dodaje Školnik.
Problem bi mogao biti što, barem za sada, nitko od trgovaca ne
najavljuje niže cijene već, upravo suprotno – novi val
poskupljenja.