Napominje da ova vlast gradska treba pokazati malo veću viziju i da ne bude samo pasivna i samo prihvaćati sve s državne razine.
Županijski vijećnik Nove ljevice Dimitrije Birač održao je danas
konferenciju na kojoj je govorio
o socijalnim posljedicama inflacijske nejednakosti
u aktualnom kontekstu neopravdanog povećanja cijena. Što
pritom mogu učiniti Državni zavod za statistiku, Županijska
komora Karlovac, a što regionalna i lokalna vlast?
Uvodno se dotaknuo kako je inflacija u studenom
iznosila 13.5 posto, za prosinac će vjerojatno biti i veća,
oko 14 posto i više. No umjesto uzroka koji su
višestruki, Birač se fokusirao na razorne posljedice po
hrvatsko društvo.
– Dvije glavne posljedice usko povezane vidim, to
je inflacijska nejednakost i ubrzano osiromašenje,
raslojavanje, velikog dijela stanovništva, posebno
najsiromašnijih, kaže.
Birač je istaknuo kako Državni zavod za statistiku ne prati
hrvatsku nejednakost. Prema toj percepciji inflacija nije puki
opći porast cijena, nego je ona povećanje različitih cijena
potrošačkih dobara koji imaju utjecaj na različita kućanstva koje
imaju različite obrasce potrošnje, to znači da siromašnija
kućanstva će biti više pogođena inflacijom nego kod bogatijih
kućanstava.
Spomenuo je istraživanje koje je nedavno napravljeno na
Ekonomskom institutu u Zagrebu koje je analiziralo inflaciju
zadnjih 20 godina i došlo je do vrlo zanimljivih krucijalnih
zaključaka.
– Prvi zaključak je možda najvažniji, inflacija se zadnjih 20
godina zapravo odražavala na tri skupine umirovljeničkog
kućanstva koje su u zadnjih 20 godina trošile 70 posto svoje
potrošačke košarice i svojih prihoda i to na proizvode koji su
imali iznadprosječan rast cijena, što znači da inflacija koju
mjerimo trenutno u Državnom zavodu za statistiku zapravo vara i
ne daje pravu sliku stanja zato što ta slika stanja odgovara
najbogatijih 10 posto, rekao je Birač.
Također ističe kako medijalna plaća iznosi oko 6.200 kuna što
znači da pola stanovništva odnosno zaposlenih ima prihod do 6.200
oni. Trećina stanovništva čine umirovljenici, 700 tisuća
umirovljenika ima mirovinu manju od tri tisuće kuna, a granica
siromaštva kreće se oko 2.900 kuna. Samačka kućanstva,
umirovljenička koja su oko 50 posto u riziku od siromaštva
čine svako drugo kućanstvo, svaki drugi samac u riziku je i
zapravo živi kao siromah.
Postavlja se pitanje što tu Županijska komora Karlovac, Državni
zavod za statistiku, lokalna i regionalna vlast može učiniti kada
postoji situacija da ova praćenje plaći ne
odražava pravo stanje, a da se istovremeno odvija
raslojavanje stanovništva koje prijeti biti samo gore.
– Moj zahtjev je da Državni zavod za statistiku može početi
pratiti i uvesti umirovljenički indeks potrošačkih cijena tako da
se vidi na koji način, koja je struktura potrošačke košarice kod
umirovljenika te uvesti i umirovljeničku potrošačku košaricu da
se vidi što zašto ti ljudi troše. Treba uvesti indeks potrošačkih
cijena za različita kućanstva jer ne trošimo svi jednako. Nekome
ova inflacija znači možda uštedu da ne ide na skijanje ove
godine, da si možda neće kupiti neku bolju marku robe, a
nekome to znači preskakanje obroka. Nekome to znači da njegova
djeca možda će imati manje za potrošiti i tako kako dalje, rekao
je.
Županijska komora bi po njemu trebala analizirati koji su ne
samo uzroci, nego i posljedice ove inflacije.
– Neki dan je predsjednik, nemam što drugo reći nego bulaznio, da
će biti nekakav pozitivan rast iduće godine, odnosno ove godine
on će se kretati oko jedan i pol posto, što znači u ovom trenutku
da će se to pretvoriti u pad. Ja bih htio da komora
istražuje zapravo koje će biti posljedice različitosti inflacije
hrvatske nejednakosti za naše stanovništvo rekao je još
Birač i dodao kako lokalna i regionalna politika najprije
trebaju prepoznati da je ovo politički problem.
– Za početak, može ojačati poziciju radnika u našem gradu i našoj
županiji na način da indirektno i direktno utječe na povećanje na
jačanje sindikalnog pregovaranja i na kolektivnog kolektivnog
pregovaranja. Mi danas imamo da je 46 posto ukupno pod
kolektivnim ugovorima u Hrvatskoj od toga samo 20 posto u
privatnom sektoru. Dakle, tu bi trebalo ojačati poziciju radnika
kako bi se jačala njihova kupovna moć kako bi i inflacija imala
manji utjecaj na njih, dodaje vijećnik.
Za kraj, napominje da ova vlast gradska treba pokazati
malo veću viziju i da ne bude samo pasivna, da naprosto ne
prihvaća sve šta se spušta s državne razine, nego treba
i postaviti čvrste zahtjeve. Da se osvijeste politički problemi
hrvatske nejednakosti i da se ojača radnička pozicija.