Kako euribor raste, sukladno rastu kamata u europodručju, tako rastu i kamate na nove kredite
S 1. siječnja ušli smo u eurozonu, te su ključne stope Europske
središnje banke, koje se kreću u rasponu od 2 do 2,75 posto,
postale i naše ključne stope, a neke poslovne banke odmah su
svoju politiku kamatnih stopa odlučile uskladiti s eurozonom,
piše
Novi list.
Ključni kamatnjaci ECB-a utječu na euribor, koji je i prije bio
baza za formiranje kamatnih stopa za dio kredita, a sada se novi
krediti više i ne mogu ugovarati uz Nacionalnu referentnu stopu
(NRS). Kako euribor raste, sukladno rastu kamata u europodručju,
tako rastu i kamate na nove kredite.
Prva je s ovom praksom promjene politike kamata, krenula Erste
banka, koja je potvrdila da su od 1. siječnja povećali kamate na
nove stambene kredite.
– U skladu sa zakonskim i regulatornim odredbama, Erste banka je
od početka siječnja kao referentnu kamatnu stopu na novoodobrene
kredite, umjesto 6-mjesečnog NRS1 za eure, uvela 6-mjesečni
euribor. Njegova je vrijednost tijekom posljednjih mjeseci, kao
posljedica promjene politika središnjih banaka te rasta ključnih
kamatnih stopa, značajno porasla te trenutačno iznosi 2,767
posto. To je značajno više u usporedbi s vrijednostima NRS-a,
koje su kao promjenjivi parametar bile u upotrebi do 31. prosinca
godine, tumači Erste.
Rast euribora
– Shodno navedenom, a u skladu s najavama o očekivanom rastu
kamatnih stopa koji će se jednim dijelom, iako manjim u odnosu na
druge usporedne zemlje zbog pozitivnih učinaka uvođenja eura,
dogoditi i u Hrvatskoj, te koje je Erste banka više puta tijekom
posljednjih nekoliko mjeseci transparentno komunicirala u javnom
prostoru, kamatne stope na nove stambene kredite od 1. siječnja
usklađene su s vrijednostima novog promjenjivog parametra,
6-mjesečnog EURIBOR-a. One se sada, ovisno o modelu stambenog
kredita, kreću u rasponu od 2,90 posto do 3,70 posto, što
predstavlja povećanje od 0,5 postotnih bodova. Nova kamatna stopa
primjenjuje se od 1. siječnja 2023., a banka je nove uvjete
stambenih kredita, u skladu sa zakonskim odredbama, na svojim
internetskim stranicama objavila još 15. prosinca 2022., poručuju
iz Erstea.
Navode da je važno istaknuti da je do promjene došlo isključivo
kod novih stambenih kredita, što znači, dodaju u Erste banci, da
se kod postojećih stambenih, ali i gotovinskih kredita u otplati,
uvjeti nisu mijenjali. Također, i kamatne stope kod novih
gotovinskih kredita ostale su nepromijenjene te i dalje iznose
4,99 posto za standardne modele, a za modele uz osiguranje
otplate 4,49 posto, zaključuju u Erste banci.
Inače, ECB zbog inflacije diže kamate još od ljeta, kod nas se
prijenos na kredite građanima još nije naročito osjetio jer smo
tek ušli u eurozonu, a i velika je likvidnost bila u sustavu zbog
otpuštanja velike količine bankarskih rezervi, što je HNB morao
učiniti po pravilima pristupanja eurozoni. No, kako je bilo i
najavljivano, sada se i kod nas očito počinje “hvatati taj vlak”,
a led je izgleda probio Erste.
Kvadrati sve skuplji
Iz HNB-a su u više navrata iznosili stavove prema kojima se i u
Hrvatskoj očekuje povećanje kamatnih stopa, sukladno politici
ECB-a, no bez predviđanja intenziteta tog rasta.
Stambeni krediti u Hrvatskoj do sada su se odobravali uz rekordno
niske kamatne stope, što je donekle kompenziralo rast cijena
nekretnina, no sada se one praktički približavaju razini od 4
posto, i potencijalni kupci stanova na kredit nalaze u dvostruko
demotivirajućoj situaciji da pokušaju riješiti stambeno pitanje –
visoke su cijene kvadrata, a i kamate su krenule uzlazno.
Moguće je međutim da će upravo rast kamata polako hladiti
potražnju i ipak djelovati na to da cijene nekretnina barem
uspore rast, koji je opet na godišnjoj razini zabilježen
rekordan.
No, s obzirom da se polovina stanova kupuje u gotovini te da
ulogu igra i inozemna potražnja, sve skupa bi stambeno pitanje u
Hrvatskoj moglo učiniti još manje rješivim, uz sve implikacije na
demografiju i iseljavanje, o čemu je toliko toga već rečeno.