Posudili smo 346 milijuna komada novčanica od Austrijske središnje banke i one imaju sve iste motive, za razliku od kovanica gdje svaka zemlja ima svoju nacionalnu stranu s nacionalnim motivima
Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a,
govorio je u
N1 Studiju uživo o procesu zamjene kune nakon isteka perioda
dvojnog plaćanja, koliko je kuna još u optjecaju i u bankama,
planu daljnje nabave kovanica i novačnica i drugim povezanim
pitanjima.
Mavriček je otkrio da se i dalje nalazi poprilična
količina gotovine u kunama kod banaka i građana.
Očekuju da će se većina tog novca slijevati u HNB u sljedećih
10-ak dana, a onda i sukcesivno tijekom godine.
“Prema zadnjim podacima, 12. siječnja u optjecaju je bilo 12,8
milijardi kuna, a kod banaka još 6,9 milijardi kuna”, otkrio je
Mavriček.
Na pitanje je li to uopće prilično ili ste očekivali više ili
manje, odgovorio je uspoređujući te podatke s podacima prije
uvođenja eura.
“Polovicom 8. mjeseca imali smo u optjecaju 35,3 milijarde kuna i
još nekih 10 milijardi u bankama.”
Istaknuo je da iako više nije sredstvo
plaćanja, kuna nije bezvrijedna nikako.
“Uvijek će se mijenjati po fiksnom konverzijskom tečaju”, rekao
je Mavriček.
Nabava eura
Pojasnio je i otkud je Hrvatska nabavila
novčanice eura koje su unificirane u cijeloj eurozoni.
“Posudili smo 346 milijuna komada novčanica od Austrijske
središnje banke i one imaju sve iste motive, za razliku od
kovanica gdje svaka zemlja ima svoju nacionalnu stranu s
nacionalnim motivima. Nabavili smo i 620 milijuna komada kovanica
eura, od čega smo ih u našoj kovnici iskovali oko 405 milijuna
komada, a ostatak smo kupili od druge dvije zemlje članice
europodručja”, naveo je Mavriček.
Upitan koliko se godišnje planira kovati eurokovanica, rekao je:
“Ove godine planiramo izraditi još oko 210 milijuna kovanica s
našom nacionalnom stranom, ali kao i prije, pratit ćemo potrebe
tržišta i kovati kovanice ili naručivati novčanice.”
Stare novčanice zbog bankomata
Objasnio je i zašto euro novčanice koje su građani dobili nisu
bile potpuno nove.
“Gotovo 80 posto novčanica koje smo posudili su nove novčanice,
ali za potrebe bankomata smo nabavili i one koje su prikladne jer
bankomati ne vole nove novčanice. To je i razlog zašto svih 4000
bankomata nije sada aktivno jer se nove novčanice znaju zaglaviti
u bankomatima. Zbog toga banke traže novčanice koje su se već
izvrtjele”, rekao je izvršni direktor Sektora za gotov novac
HNB-a.
Trenutno je aktivno 3.872 bankomata od ukupno 4.000.
“Oni su svi prilagođeni za euro, kod ostalih se otklanjanju
kvarovi zbog tih novih novčanica eura”, dodao je.
Osvrnuo se i na to zašto bankomati trenutno izdaju samo
10 i 20 eura.
“10 i 20 eura smo propisali podzakonskim propisima kako bismo
olakšali kupnju našim građanima ovih prvih dana, da se ne desi da
dođemo u pekaru i platimo novčanicom od 100 eura i stavimo u
neugodnu situaciju i sebe i trgovca koji ne bi imao vratiti
ostatak”, obrazložio je.
Otkrio je i da od 1. travnja banke prema svojim procjenama mogu
stavljati novčanice koje misle da će tržište tražiti, što
uključuje i 50, možda i 100 eura.
“Ako imamo 150 eura i više, bankomati koji imaju takve tehničke
mogućnosti mogu izdati jednu novčanicu od 50, ali ovo do 100 eura
mora biti od 10 i 20”, dodao je.