Ulaskom Hrvatske u eurozonu sve se mijenja, pa tako i situacija oko kredita građana
Iako je hrvatskim građanima sve teže doći do vlastite nekretnine
radi velike potražnje, visokih cijena i apartmanizacije, oni koji
si mogu priuštiti rješavanje stambenog pitanja putem stambenog
kredita ipak bi trebali povesti računa o nekim novostima koje nas
u eurozoni očekuju. Odnosi se to i na one koji stambene kredite
već imaju.
Glavna promjena koja nam se dogodila ulaskom u eurozonu jest
‘eliminacija valutnog rizika’ za kredite u eurima. Naime, svi
stambeni krediti u eurima, koji su podignuti prije 1. siječnja
ove godine, bili su osjetljivi na fluktuacije tečaja. Ukidanjem
kune kao službene hrvatske valute ovaj rizik više ne postoji.
Međutim, to ne znači da se možemo opustiti.
Bilo bi gore da nismo ušli u eurozonu
Pristupanjem eurozoni, Hrvatska je postala dio europskog
monetarnog sustava pa tako i europske monetarne politike. To
znači da će se monetarna politika ESB-a izravnije prelijevati na
domaće financijsko tržište. Važan je to podatak u kontekstu
činjenice da ESB posljednjih mjeseci zaoštrava svoju monetarnu
politiku s ciljem suzbijanja inflacije, povećanjem ključne stope.
Kako nam potvrđuju u HNB-u, šestomjesečni Euribor je početkom
siječnja 2023. dosegnuo razinu od 2,8 posto, što je za 3,3
postotna boda više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U
nadolazećim mjesecima, očekuje se da će ESB nastaviti s tom
praksom, što se već uvelike odrazilo na referentne kamatne stope.
U Hrvatskoj se do sada kao referentna kamatna stopa, u većoj
mjeri od Euribora, koristila Nacionalna referentna stopa (NRS)
koja sporije reagira na promjene monetarne politike. Međutim, u
uvjetima trenutne visoke inflacije te zbog valutnog rizika koji
je postojao prije uvođenja eura, lako je moguće da bi NRS rastao
više od Euribora, odnosno da bi kamatne stope u Hrvatskoj
trenutno bile i više da nismo uveli euro.
Postojeći stambeni krediti
Zaoštravanje uvjeta financiranja od strane ESB-a počelo se blago
prelijevati i na kamatne stope u Hrvatskoj međutim, kamatne stope
na stambene kredite i dalje se zadržavaju na relativno niskim
razinama, kažu u HNB-u.
Tako je, primjerice, prosječna kamatna stopa na prvi put
ugovorene stambene kredite u studenom 2022. porasla tek za 0,06
postotnih bodova na godišnjoj razini, a kod postojećih stambenih
kredita – uz izuzetak kamatnih stopa na stare kredite koji su
vezani uz Euribor – još uvijek nema zamjetnih pritisaka na porast
kamatnih stopa.
Dođe li pak do porasta, to bi najviše mogli osjetiti oni koji
imaju kredite na koje su kamatne stope znatno niže od zakonskog
ograničenja te oni koji imaju kredite kojima je razdoblje
početnog fiksiranja razmjerno kratko u odnosu na dospijeće ili
svi oni koji imaju kredite kojima bi razdoblje fiksne kamate
moglo isteći u trenutnoj okolini pooštrenih uvjeta financiranja.
Jednako tako, svi oni s kreditima razmjerno dugog dospijeća.
“U slučaju rasta kamatne stope za jedan postotni bod za svaku
dodatnu godinu preostalog dospijeća relativni trošak otplate
raste za otprilike 0,5 postotnih bodova. Tako bi primjerice za
kredit preostale ročnosti 10 godina uz promjenjivu kamatnu stopu
koja trenutno iznosi tri posto, u slučaju rasta kamatne stope od
1 postotnog boda trošak otplate porastao za nešto više od pet
posto”, pojašnjavaju u HNB-u.
Novi stambeni krediti
Što se realizacije budućih stambenih kredita tiče, iz HNB-a
poručuju kako je, u sklopu procesa pristupanja eurozoni,
prilagodba instrumenata monetarne politike povećala razinu
slobodnih novčanih sredstava banaka što – u odnosu na
alternativni scenarij da Hrvatska nije uvela euro – ‘ublažava i
odgađa učinke zaoštravanja globalnih uvjeta financiranja na rast
domaćih kamatnih stopa na nove kredite’.
“Promjena za građane koji tek podižu kredite tiče se prelaska na
Euribor kao isključivi promjenjivi parametar za kamatne stope na
eurske kredite s ugovorenom varijabilnom kamatnom stopom. To
znači da će prijenos promjena monetarne politike ESB-a na kamatne
stope biti direktniji. No, na kredite ugovorene uz Euribor se ne
odražavaju promjene uvjeta u domaćem financijskom sustavu, kao
što je slučaj za NRS”, pojašnjavaju u HNB-u.
Zakonsko ograničenje
Utjecaj dosadašnjeg porasta referentnih parametara (što se
prvenstveno odnosi na porast Euribora) na porast kamatnih stopa
na stambene kredite s ugovorenom varijabilnom stopom ograničen je
zakonom pa tako ‘najviša dopuštena kamatna stopa na stambene
kredite ne smije biti viša od prosječne nominalne kamatne stope
(NKS) na stanja stambenih kredita u određenoj valuti (zasebno za
EUR i CHF), uvećane za trećinu’.
Međutim, to ograničenje povezano je s uvjetima na tržištu, uz
određeni vremenski odmak, pa bi porast kamatnih stopa na
postojeće i nove kredite ujedno djelovao i na postupno povećanje
zakonskog ograničenja kamatnih stopa, pojašnjava HNB. Stoga,
upozorava građane da budu svjesni kamatnog rizika koji će
preuzimati pri ugovaranju kredita s varijabilnim stopama, što
uključuje i kredite s početnim razdobljem fiksne kamatne stope.
“Iako zakonsko ograničenje maksimalne kamatne stope štiti te
potrošače od izrazitog rasta kamatnih stopa, moguće je da
ograničenje koje će vrijediti u trenutku isteka fiksiranja
kamatne stope bude više od trenutnog. To bi u uvjetima zaoštrenih
uvjeta financiranja moglo omogućiti znatniji porast kamatnih
stopa i troška otplate”, kažu u HNB-u.
Savjetuju građane da se, prilikom ugovaranja stambenog kredita,
dobro informiraju o kamatnom riziku te da, sukladno vlastitim
mogućnostima, fiksiraju kamatne stope na određeno vremensko
razdoblje ili do dospijeća kredita.