Istu situaciju bilježe i Rumunjska, Velika Britanija, Litva...
Zbog pandemije COVID-19, liječenje brojnih drugih bolesti ostalo
je na čekanju, piše Jutarnji list. Iako posrednih žrtava
koronavirusa već ima, pretpostavlja se da će ih još biti.
Prema novim podacima istraživanja OECD-a u kojemu se uspoređuje
godišnje izvođenje najčešćih kirurških zahvata, 2020. godine
skoro je prepolovljen broj obavljenih zahvata u usporedbi s 2019.
godinom.
U analizi su uspoređivali broj “hladnih” operacija zamjene kuka,
koljena, promjene leće u liječenju sive mrene i hitne operacije
kod zloćudnih bolesti prostate, dojke i maternice. U konačnici se
pokazalo da je za 24 posto smanjen broj zamjene koljena, dok je
broj zamjene kuka smanjen za 14 posto. U 2020. godini svaki
četvrti pacijent izgubio je mogućnost liječenja u odnosu na 2019.
godinu, a slično je bilo i s operacijama sive mrene.
Podaci OECD-a pokazali su da se čekalo i na operacije kod
zloćudnih bolesti. Tako je prosječno u EU bilo 17 posto manje
operacija raka dojke, 18 posto raka prostate i 19 posto raka
maternice. Osim toga, pao je i broj otkrivenih slučajeva raka.
Primjerice, U Hrvatskoj je prema Registru za rak 2020.
zabilježeno deset posto manje pacijenata oboljelih od raka.
OECD je pokazao da je u Hrvatskoj bilo osam posto manje operacija
raka dojke, 18 posto manje raka prostate i 22 posto manje raka
maternice.
Drastično veći pad zabilježili su i u drugim zemljama. Na
primjer, u Rumunjskoj i Velikoj Britaniji broj operacija raka
prostate pao je za 43 posto. Broj operacija raka dojke u
Rumunjskoj je pao za 32 posto, a u Irskoj za 35 posto. Za 35
posto pao je broj operacija raka maternice u Rumunjskoj kao i u
Velikoj Britaniji.
Smatraju da zbog smanjenog broja “hladnih” operacija u 2020.
godini neće biti smrtnih posljedica, ali odgađanje istih ostavit
će posljedice na kvalitetu života.
Najmanje je bilo operacija zamjene kuka tijekom 2020. godine u
usporedbi s 2019. godinom u Rumunjskoj gdje je broj takvih
operacija pao za 31 posto, a u Hrvatskoj je broj tih zahvata bio
smanjen za devet posto, pokazali su podaci OECD-a.
Lošiju situaciju zabilježili su u analizi broja operacija zamjene
koljena. U Litvi je 2020. u odnosu na 2019. svaki drugi pacijent
ostao bez ove operacije, a u Hrvatskoj je svaki četvrti pacijent
ostao bez novog koljena.
Na razini EU bilo je četvrtinu manje operacija sive mrene.
Hrvatska je zabilježila 23 posto manje takvih zahvata, dok se u
Rumunjskoj i Češkoj njihov broj prepolovio.
U 2020. bilo je manje svih zahvata i u KBC Rebro, najvećoj
hrvatskoj bolnici. Tako je skoro svaki drugi pacijent morao
čekati na novo koljeno. S druge strane, na Rebru je bilo više
operacija raka prostate, dojke i maternice.
“Te smo 2020. uz koronu imali i potres u Zagrebu u kojem je
stradala ortopedija na Šalati, pa smo morali premjestili kliniku
na Rebro. To je značilo smanjenje broja kreveta, ali i manju
dostupnost operacijskih dvorana”, rekao je ravnatelj KBC-a
Zagreb, prof. dr. Ante Ćorušić. Dodao je da su tijekom
posljednje dvije godine povećali broj zahvata te da se polako
vraćaju na prijepandemijske brojke ortopedskih operacija.