Nakon što je u prvom tromjesečju prošle godine BDP porastao za
0,5 posto, u drugom za 1,2, a u trećem za 2,8 posto, u prvih
devet mjeseci 2015. BDP je bio realno veći za 1,5 posto u odnosu
na isto razdoblje prethodne godine
Zahvaljujući jačanju potrošnje, izvoza i investicija,
makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo i u
četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo više od 2 posto, ali
sporije nego u prethodnom kvartalu.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem idućega
tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom
tromjesečju 2015., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u
anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za
2,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 1,8 do 2,6 posto.
Bilo bi to već peto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali
sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo skočilo 2,8 posto
na godišnjoj razini, najviše od drugog tromjesečja predrecesijske
2008. godine.
Porezne promjene potaknule rast plaća i
potrošnje
Makroekonomisti navode u anketi Hine da se rast gospodarstva,
među ostalim,zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće
sastavnice BDP-a.
Na to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 17 mjeseci
zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. Pritom je u četvrtom
tromjesečju maloprodaja porasla za 3,2 posto u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine, što je njezin najbrži rast od trećeg
kvartala 2007.
“Rast indeksa raspoloženja i pouzdanja potrošača potvrđen je
podacima o nastavku rasta trgovine na malo i u posljednjem
tromjesečju, što upućuje na to da bi osobna potrošnja mogla i
četvrto tromjesečje zaredom pozitivno doprinijeti oporavku”,
navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Pritom ističe kako se rast potrošnje, među ostalim, zahvaljuje
poreznim promjenama početkom 2015., koje su potaknule rast plaća.
Prema podacima DZS-a, u prvih 11 mjeseci prošle godine prosječna
neto mjesečna plaća u pravnim osobama iznosila je 5.705 kuna, što
je realno 3,9 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.
“Osim rasterećenja osobnog dohotka ostvarenog poreznim izmjenama
i izostanka inflatornih pritisaka, rast maloprodaje zasigurno je
i posljedica produljenja turističke sezone, zaustavljanja
negativnih trenova na tržištu rada te poraslih očekivanja”,
navodi se u anketi Hine.
Izvoz raste brže od uvoza
Pozitivno na gospodarstvo utječe i rast izvoza. Prema podacima
DZS-a, Hrvatska je u cijeloj 2015. izvezla roba u vrijednosti od
87,6 milijardi kuna, što je 10,7 posto više nego u 2014. godini.
To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije,
najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno
porastao 7 posto, dosegnuvši oko 140 milijardi kuna.
“Očekujemo pozitivan doprinos neto izvoza na BDP, ali vjerojatno
ne tako snažan kao što je bio u trećem kvartalu”, navodi se u
anketi Hine.
Očekuje se nastavak rasta investicija
Pozitivno bi na BDP trebalo utjecati i jačanje industrijske
proizvodnje, koja neprestano raste već 11 mjeseci zaredom, što je
najdulji niz rasta od 2007. godine. Pritom je u četvrtom
tromjesečju proizvodnja porasla za 3,3 posto u odnosu na isti
kvartal prethodne godine.
Većina makroekonomista očekuju i nastavak rasta bruto investicija
u fiksni kapital, koje su u trećem lanjskom tromjesečju porasle
za 2,2 posto na godišnjoj razini, drugi kvartal zaredom.
“Očekujemo i pozitivno kretanje investicijske aktivnosti, s
obzirom da građevinska aktivnost ukazuje na zaustavljanje pada,
dok je korištenje EU fondova poboljšano”, navodi jedan od
makroekonomista.
I dok se od investicija očekuje pozitivan doprinos BDP-u,
analitičari nisu sigurni u pozitivan doprinos državne potrošnje,
koja je u prethodnom kvartalu porasla za 0,6 posto na godišnjoj
razini.
“Privatni sektor je vjerojatno podržao blagi rast bruto
investicija. No, državna je potrošnja vjerojatno bila obuzdana
neriješenim postizbornim rezultatom”, navodi jedan od
makroekonomista u anketi Hine.
Rast BDP-a u 2015. znatno veći nego što se
očekivalo
Nakon što je u prvom tromjesečju prošle godine BDP porastao za
0,5 posto, u drugom za 1,2, a u trećem za 2,8 posto, u prvih
devet mjeseci 2015. BDP je bio realno veći za 1,5 posto u odnosu
na isto razdoblje prethodne godine.
S obzirom da se očekuje znatan uspon gospodarstva i u posljednjem
lanjskom kvartalu, jasno je da će rast BDP-a biti znatno veći
nego što se očekivalo. Na početku 2015. procjene rasta
gospodarstva kretale su se između 0,2 i 0,5 posto.
U svakom slučaju, 2015. će biti prva godina rasta gospodarstva
nakon šest godina recesije, a nastavak uspona BDP-a očekuje se i
u ovoj godini.
EK najoptimističnija u vezi rasta u 2016.
Pritom je najoptimističnija Europska komisija, koja je nedavno
povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2016. godini na
2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto.
Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je, pak, procjenu rasta
BDP-a u ovoj godini s prethodnih 1,5 na 1,8 posto.
Osam makroekonomista u anketi Hine nešto je opreznije, pa u
prosjeku u ovoj godini očekuju rast gospodarstva od 1,2 posto.
Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 1 do 1,5
posto.
“Pozitivan doprinos očekujemo od osobne potrošnje, koja bi
trebala biti podržana i pozitivnim očekivanjima od turističke
sezone. Očekujemo i nastavak pozitivnog doprinosa neto izvoza
roba i usluga, ali i investicija”, navodi se u anketi Hine.
Međutim, puno toga ovisit će o vanjskom okruženju, poput rasta
gospodarstva EU-a, kretanja cijena nafte i kamata na svjetskom
tržištu kapitala…
“U 2016. očekujemo sporiji rast nego godinu prije zbog nešto
nepovoljnijeg međunarodnog okruženja i izostanka jednokratnih
mjera, poput izmjena u sustavu poreza na dohodak, koje su snažno
utjecale na rast BDP-a u 2015.”, navodi jedan od makroekonomista
u anketi.
Ističe i kako ostaje otvoreno pitanje fiskalne konsolidacije,
odnosno doprinosa države, s obzirom da Vlada još nije predstavila
smjernice ekonomske politike i proračun.
“Fiskalna je konsolidacija nužna, no njezino provođenje zasigurno
će u kratkom roku imati negativan utjecaj na razinu gospodarske
aktivnosti”, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.