U čemu smo pogriješili i što smo mogli bolje, pravo je pitanje na treću godišnjicu virusa, na koju je Wall Street Journal objavio i nešto jako zanimljivo- virus je stigao iz laboratorija, ne od šišmiša
Bilo je to taman prije 3 godine kada je u Hrvatsku stigao prvi
slučaj koronavirusa. Lockdown, mjere, izolacije, samoizolacije,
maske, cijepljenje, događaji koji su uslijedili potpuno su
promijenili svačiji svijet i podijelili nas, možda i više nego
ikad prije.
U čemu smo pogriješili i što smo mogli bolje, pravo je pitanje na
treću godišnjicu virusa, na koju je Wall Street Journal objavio i
nešto jako zanimljivo- virus je stigao iz laboratorija, ne od
šišmiša.
Nije dugo trebalo da dotad nepoznati virus iz Kine stigne nađe
put do Hrvatske.
Toga dana nismo bili svjesni u kojoj će nam se mjeri promijeniti
životi, ali je počelo odmah. Prvi i svi idući pacijenti stavljeni
su u totalnu izolaciju, prizori lijesova iz susjedne Italije
prestravili su svakoga, krenuo je prvi lockdown.
Svaka iduća dva tjedna bila su ključna. Direkt je tih dana išao
iz Mojmirine dnevne sobe.
Hrvatski, kao i svi europski gradovi tih su dana izgledali kao
napušteni, i tako je bilo gotovo tri mjeseca. A onda je krenulo
prvo popuštanje mjera i već antologijsko zaletavanje premijera.
“Hrvatska je pobijedila Covid-19, ova vlada je pobijedila
Covid-19, mi smo savladali epidemiju”, rekao je Andrej
Plenković 2020.
A ne da ga nije pobijedila nego je drama tek počela.
Živjeli smo pod maskama, u zatvorenom svi, mnogi na otvorenom.
Nismo imali gdje popiti piće, niti pojesti večeru izvan vlastitog
doma. Osim s najbližima gotovo ni sa kim se nismo dodirivali,
rukovali smo se šakom ili laktom.
No, takve radikalne promjene dnevnih navika mnogi nisu mogli dugo
podnijeti. Jedan od članova famoznog Stožera kaže kako su u
pravom trenutku uveli blage mjere po modelu Švedske, s čijim je
stožerom nedavno razmijenio iskustva.
“Danas trpe velike kritike da na početku pandemije nisu dobro
reagirali, a ja bih rekao da smo mi na početku jako dobro
reagirali, a kasnije, i zbog zamora pandemijom i zato što je
nemoguće dugo održavati tako stroge mjere, i zato što smo vidjeli
da strogim mjerama ne možemo zaustaviti nego samo usporiti virus
da ne zatrpamo bolnice, mislim da smo postupali pravilno i
dobro”, govori Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda
za javno zdravstvo.
No, pravilno i dobro nije tekla kampanja cijepljenja.
Problemi s cijepljenjem, a i uvođenjem ikakvih strožih mjera,
ostali su do danas.
Danas bi maske trebali nositi u zdravstvenim institucijama,
bolnicama, domovima zdravlja, ljekarnama, ali i tu će vas teško
netko ukoriti ako je nemate.
Možda je razlog u tome što su oni koji su se protivili mjerama
bili toliko militantni u svojem protivljenju, da su unijeli strah
u kosti onima koji su te mjere trebali provoditi, organizirajući
između ostalog i skupove protiv mjera, poput onoga na prepunom
Trgu bana Jelačića.
Podijelili smo se na mjeraše i antimjeraše, vaksere i
antivaksere, i u tome slijedili cijeli svijet, a sve traje do
danas, kako je baš ovog vikenda na kultnom Saturday Night Liveu
pokazao glumac Woody Harrelson.
Najveći narko-karteli na svijetu okupe se i kupe sve medije i
političare, i prisile sve ljude na svijetu da ostanu zaključani u
svojim domovima, a ljudi mogu izići samo ako uzmu drogu od
kartela, i nastave je uzimati opet i opet”, rekao je.
Mnogi su ovih dana uzviknuli jesmo vam rekli, kada je Wall Street
Journal objavio da je virus stigao iz laboratorija, a ne od
šišmiša. I tako smo došli u situaciju da mladi danas u Hrvatskoj
više vjeruju svećenicima, nego znanstvenicima.
Znanost je, danas kažu jedno, sutra kažu drugo, to je percepcija
kada gledamo znanost preko medija. Znanost je toliko dobro
razumijevanje ogromnog broja jako povezanih stvari, dakle ne može
se izvući da je cjepivo jučer radilo, danas ne radi. Na istom
virusu nemoguće, no ako je došao novi soj, onda je moguće da je
cjepivo nešto lošije. I to je upravo ono što nam se dogodilo”,
priča znanstvenik Saša Ceci.
No, i zato imamo samo 70-ak posto cijepljenih. A najgori podatak
je da po broju umrlih na milijun stanovnika, Hrvatska drži sedmo
mjesto na svijetu. A suvislo opravdanje za takav plasman do danas
nismo čuli.
“Mi smo jedna od najstarijih nacija u Europi, stariji ljudi imaju
puno komorbiditeta, i više su umirali od korone, naročito ako se
nisu cijepili”, dodao je Capak.
Korona je svijet, pa i Hrvatsku, i promijenila i podijelila više
nego išta prije. Što se moglo bolje ili drukčije da se to ne
dogodi, vjerojatno nećemo nikad doznati.