Brojni domaći potrošači posljednjih mjeseci su opravdano ljuti, a posebno se to logičnim čini kada pogledamo statistiku za ostale zemlje EU
Rast cijena na policama u Hrvatskoj bio je 20 posto veći od rasta proizvođačkih cijena, piše u srijedu Jutarnji list, navodeći da smo po rastu cijena peti najgori u Europi.
Iako su cijene hrane i pića na policama trgovina u prosincu 2022. godine u odnosu na prosinac 2021. u Hrvatskoj porasle 19,7 posto, podaci Europske asocijacije prehrambene industrije i Eurostata pokazuju da za to nije bilo razloga jer su proizvođačke cijene rasle 16,4 posto, što bi značilo da su za oko 20 posto poskupljenja “odgovorni” trgovci.
Brojni domaći potrošači posljednjih mjeseci stoga su opravdano ljuti, a posebno se to logičnim čini kada pogledamo statistiku za ostale zemlje Unije. Tamo su, naime, mnoge države članice itekako uspjele usporiti inflaciju te spriječiti drastičan rast cijena konačnih proizvoda.
Iako su proizvođačke cijene na razini Unije pod utjecajem rasta ulaznih inputa (troškovi energije, transporta, papira, ambalaže, radne snage i ostalih faktora) u istom mjesecu rasle 20,1 posto, rast cijena hrane i pića u trgovinama ostao je ispod tog iznosa, na 18,2 posto, a statistika pokazuje da su brojne druge europske države rast cijena hrane i pića uspjele održati ispod rasta proizvođačkih cijena.
Najgora Mađarska
Poput, primjerice, Belgije u kojoj su proizvođačke cijene rasle 25,6 posto, a potrošačke 15,7 posto, Francuske koja je usprkos rastu cijena proizvođača od 19,7 posto, rast konačnih cijena obuzdala na 13,1 posto, Njemačke u kojoj su te dvije stavke otprilike na istoj razini, ili Italije u kojoj su proizvođačke cijene rasle 16,7 posto, ali cijene u trgovinama 13,3 posto.
Hrvatska nije iznimka, ali je peta najgora u EU po rastu potrošačkih cijena većem od proizvođačkih. Isti trend je u Austriji, Bugarskoj, Grčkoj, Irskoj i Litvi, a prema podacima udruge, najgora je situacija u Mađarskoj, u kojoj su troškovi porasli 45,6 posto, potrošačke cijene 49,6 posto, a službena inflacija iznosi 25 posto, što je najviše u EU.
Službena prosječna inflacija na razini EU iznosila je 10,4 posto te je zanimljivo spomenuti da se 15 država članica uspjelo zadržati na toj ili ispod te razine inflacije, dok je Hrvatska u društvu 11 država s iznadprosječnom inflacijom.
Kada je u pitanju energija, podaci udruge navode da su u prosincu 2022. proizvođačke cijene krutih goriva porasle 8 posto u odnosu na godinu ranije, dok su cijene goriva u EU pale za pet posto. Cijene naknada za kontejnerski prijevoz pale su 75 posto, a one u zračnom prometu 40 posto, ali su zato rasle cijene papira, i to 27 posto, dok je cijena plastične ambalaže bila 11 posto viša. Nastavio se i rast cijena gnojiva koje su više između 15 i 42 posto, dok su cijene stočne hrane porasle 22%.
Najskuplji artikli
Gledajući pojedine namirnice u EU – najviše je poskupjela svinjetina, i to 55,5%, slijedi šećer koji je u prosincu 2022. bio 49,9% skuplji nego godinu ranije, sir je skuplji više od 40%, a meso peradi je za četvrtinu skuplje.
Kako je za Jutarnji list komentirao predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, Eurostatova statistika očito pokazuje ono što trgovci ne žele priznati, a to je da ne samo da nema razloga za tolika poskupljenja već postoji prostor unutar kojeg bi cijene na policama zapravo trebale pasti.
“Europska statistika pokazuje da postoje zemlje koje su uspjele obuzdati rast potrošačkih cijena, zadržati ih ispod rasta proizvođačkih, što znači da su imale dobru fiskalnu politiku koja je kod nas izostala. Kod nas s trgovcima pregovaraju Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poljoprivrede, no inspekcije očito nemaju utjecaj na finalne cijene. Smatram da bi se ovdje trebalo uključiti Ministarstvo financija s dodatnim fiskalnim mjerama”, rekao je Jakopović.
Dvaput skuplji
Predsjednik udruge trgovine pri HUP-u i direktor NTL-a Martin Evačić kaže kako ne može komentirati što se točno dogodilo s proizvođačima i njihovim troškovima, ali da može reći kako su trgovcima plin i struja porasli za dva puta, a troškovi radne snage u prosjeku 17 posto.
“Nejasno mi je kako netko može govoriti da nije bilo razloga za rast cijena. Podaci Eurostata pokazuju da recimo Njemačka ili Slovenija imaju veći rast potrošačkih cijena nego što to ima Hrvatska. Ono što se kod nas dogodilo je rast cijena u primarnoj prehrambenoj proizvodnji, a ne rast marži. Dapače, nama je marža sada pala 1,5 posto”, tvrdi Evačić i dodaje da će trgovina, posebno domaća, ovu godinu teško preživjeti.
Tome posebno pridonosi, nastavlja, neizvjesnost vezana uz cijene električne energije nakon ožujka koje će, ako ne bude mjera, trgovcima porasti za tri puta.
“Očekujemo nastavak rasta cijena, ne tako velik kao prošle godine, ali svakako rast, i to ponajviše zbog nastavka rasta cijena gnojiva i goriva”, zaključio je.