Obiteljski liječnici kažu da za pregled pacijenta imaju 10 minuta umjesto predviđenih 15 do 25 minuta za prvi pregled, a tipičan radni dan pedijatra u Domu zdravlja uključuje 40 pregleda malih pacijenata i 23 medicinske konzultacije
Alarm za održivost primarne zdravstvene zaštite već dugo zvoni,
samo je zdravstvena administracija očito na njega savršeno
oglušila, poručuju iz Hrvatske liječničke komore. Nezadovoljstvo
premalom količinom vremena za pregled u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti (PZZ) već godinama izražavaju i liječnici i pacijenti, a
sada je Hrvatska liječnička komora prvi put objavila liječničku
procjenu vremena koje imaju na raspolaganju za pacijente.
Tako obiteljski liječnici kažu da za pregled pacijenta imaju 10
minuta umjesto predviđenih 15 do 25 minuta za prvi pregled, dok
pedijatri u PZZ-u prosječno imaju 9 minuta za pregled beba i
djece, što je daleko ispod norme propisane Vremensko-kadrovskim
normativima koja kaže da bi sistematski pregled dojenčeta trebao
trajati 30 minuta, a prvi pregled bolesnog djeteta 20 minuta.
Ništa bolja situacija nije niti u ginekološkim ordinacijama u
PZZ-u jer ginekolozi prosječno za pregled imaju tek 15 minuta od
normativima predviđenih pola sata.
“Ovi rezultati nikoga nisu iznenadili. Rezultati su proizašli iz
velikog anketnog istraživanja Studija hrvatskog
liječništva 2022. koje je Hrvatska liječnička komora provela
tijekom svibnja i lipnja prošle godine”, ističe Ivan Raguž,
voditelj ovog projekta u Liječničkoj komori.
Uz dr. Raguža na konferenciji za novinare na kojoj su
predstavljeni rezultati koji se tiču stavova liječnika u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti sudjelovali su i Vikica
Krolo, zamjenica predsjednika HLK-a, Ines Balint,
predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK-a,
specijalistica pedijatrije Ilonka Artuković i
specijalistica ginekologije Mirjana Semenić
Rutko – obje članice ovog Povjerenstva HLK-a.
Više od 80% liječnika nezadovoljno opterećenošću
administrativnim poslom
Analiza stavova liječnika pokazala je, uz iznimno visoko
nezadovoljstvo manjkom vremena za preglede i konzultacije s
pacijentima, i izrazito visoko nezadovoljstvo liječnika količinom
administrativnog posla.
“Jedan od većih problema su različita obećanja zdravstvene
administracije o rasterećenju koja nikada, ali baš nikada ta ista
administracija ili ministar ne ispune”, ističe zamjenica
predsjednika HLK-a dr. Krolo. U preopterećenosti administrativnim
poslom nema velike razlike između liječnika zaposlenih u domovima
zdravlja i zaposlenih u privatnim ordinacijama s ugovorom s
HZZO-om. Osam od deset obiteljskih liječnika i pedijatara, bez
obzira na mjesto zaposlenja te ginekologa u privatnim
ordinacijama, vrlo su nezadovoljni
količinom papirologije koju moraju ispunjavati.
“Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je taj koji nam
propisuje cijeli niz administrativnih zadataka, poslova i
procedura koje nas guše. Umjesto da se papirologijom bave
zaposleni u HZZO-u, oni su to prebacili na nas – liječnike u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nezadovoljstvo odnosom s HZZO-om
je iznimno snažno kod privatnih ordinacija što se vidi iz podatka
da čak 92 % tih liječnika smatra kako ima nikakav ili vrlo mali
utjecaj na ugovaranje i sadržaj ugovora s HZZO-om. Liječnici u
privatnim ordinacijama u PZZ-u svoje zadovoljstvo odnosom s
HZZO-om ocijenili su iznimno niskom ocjenom 3,5 što školskim
rječnikom znači dvojku”, ukazuje Vikica Krolo.
Kronično nedovoljno vremena za pacijenta
Nezadovoljstvo liječnika vremenom koje imaju na raspolaganju za
pacijente, također je vrlo visoko. Broj obiteljskih liječnika i
pedijatara iznimno nezadovoljnih vremenom za pacijente kreće se
oko 80 %, dok je kod ginekologa taj broj na oko 60 %.
“Kada pogledamo tipičan radni dan obiteljskih liječnika, anketa
je pokazala da oni koji rade u domovima zdravlja dnevno
pregledaju 29 pacijenata, imaju 37 kontakata u ordinaciji vezanih
uz medicinske konzultacije te dodatnih 27 kontakata zbog
administrativnih razloga preko maila, telefona ili sms-a.
Liječnici u privatnim ordinacijama dnevno pregledaju 37
pacijenata, imaju 41 medicinsku konzultaciju te dodatnih 30
kontakata zbog administrativnih razloga”, naglašava dr. Ines
Balint.
Tipičan radni dan pedijatra u domu zdravlja uključuje 40 pregleda
malih pacijenata i 23 medicinske konzultacije u ambulanti, dok
oni u privatnim ordinacijama odrade 48 pregleda dnevno i 28
medicinskih konzultacija.
“Nas pedijatara toliko nedostaje da često zdravstveno skrbimo za
50% više djece od predviđenog standardnog broja za primarnu
pedijatrijsku ordinaciju. Zabrinjava nas sve više što nemamo
dovoljno vremena za sistematske preventivne preglede i preglede
bolesne djece i to smanjuje kvalitetu zdravstvene zaštite djece i
povećava mogućnost liječničke pogreške”, istaknula je
specijalistica pedijatrije Ilonka Artuković.
Alarmantne brojke: Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih
liječnika, 110 ginekologa i 90 pedijatara u PZZ-u
U Hrvatskoj danas u PZZ-u radi 2.647 liječnika, od čega 2.187
liječnika obiteljske medicine, 224 ginekologa i 236 pedijatara.
Generalno gledajući, u Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih
liječnika odnosno desetak posto do popunjenosti mreže HZZO-a.
Posebno je teška situacija u tri županije u kojima nedostaje više
od 1/5 obiteljskih liječnika, a to su Brodsko-posavska,
Požeško-slavonska te Sisačko-moslavačka županija.
S ginekolozima u PZZ-u, kojih u cijeloj državi nedostaje 110 tj.
čak jedna trećina u odnosu na mrežu HZZO-a, situacija je iznimno
loša u Brodsko-posavskoj županiji gdje ih nedostaje čak 67%,
Bjelovarsko-bilogorskoj 56% te Šibensko-kninskoj županiji gdje ih
nedostaje 50%. Alarmantna je situacija s primarnim pedijatrima
kojih u PZZ-u nedostaje 90. Po crnim brojkama nedostajućih
pedijatara najlošija situacija je u Koprivničko-križevačkoj i
Krapinsko-zagorskoj županiji gdje do popunjenosti mreže nedostaje
63 % pedijatara, a u Sisačko –moslavačkoj nedostaje 58 %.
“Kad se uzme u obzir da u primarnoj pedijatriji već sada
nedostaje 90 nositelja timova, da je od 236 zaposlenih
specijalista pedijatrije njih 84 starije od 60 godina, a čak 30
starijih od 65 godina s ostvarenim uvjetima za mirovinu, te da
pedijatriju za PZZ trenutno specijalizira tek 87 liječnika, jasno
je da ova situacija, bez dubinskih promjena, vodi daljnjem
urušavanju pedijatrijske zdravstvene skrbi za djecu”, istaknula
je specijalistica pedijatrije Ilonka Artuković.
Skoro 60% liječnika u privatnim ordinacijama u PZZ-u ne
iskoriste cijeli godišnji odmor
Po pitanju uvjeta rada kod liječnika PZZ-a je prisutno
nezadovoljstvo u više segmenata poput toga da imaju osjećaj
fizičke nesigurnosti na poslu i vrlo čestu visoku izloženost
verbalnom nasilju. Liječnici u domovima zdravlja iznimno su
nezadovoljni medicinskom opremom, a svi liječnici u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti nužnim radom u slobodno vrijeme.
“U privatnim ordinacijama posebno je teško organizirati zamjenu
za godišnje odmore. Uopće nas ne čudi stoga da 58 posto ovih
liječnika nikada ili rijetko iskoriste cijeli godišnji odmor.
Pored toga, često radimo i više puta tjedno u slobodno vrijeme, a
najteža je situacija u privatnim ordinacijama obiteljske medicine
gdje 76 % liječnika tako radi”, naglašava Krolo.
Svaki četvrti liječnik primarne zdravstvene zaštite ne bi
ponovo postao liječnikom
Po pitanju zadovoljstva poslom i primanjima anketa je pokazala da
značajno niže zadovoljstvo plaćom imaju liječnici zaposleni u
domovima zdravlja u odnosu na liječnike u privatnim ordinacijama.
“Upozoravamo godinama da je nužno prepustiti liječnicima u PZZ-u
da sami odluče gdje žele raditi, da je duboko pogrešno forsirati
ih na zapošljavanje u domovima zdravlja gdje su primanja niža.
Koliko je duboko nezadovoljstvo jasno potvrđuje i podatak iz
Studije da svaki četvrti liječnik u PZZ-u ne bi ponovno postao
liječnikom”, napominje Ines Balint.
Liječnici u domovima zdravlja su svoje zadovoljstvo poslom na
skali od 0 do 10 ocijenili ocjenama od 5,2 do 5,8 (ovisno o
specijalizaciji), dok su liječnici u privatnim ordinacijama dali
veću ocjenu od 6,1 do 6,7. Istu razliku vidimo i kod zadovoljstva
primanjima: višaocjena (5,6 do 6,5) u privatnim ordinacijama i
značajno niža ocjena i veće nezadovoljstvo primanjima u domovima
zdravlja (2,9 do 4,9).
Prijedlog HLK-a: Deset mjera za održivost primarne
zdravstvene zaštite
Mjere koje HLK predlaže za povećanje atraktivnosti rada u PZZ-u
su:
Slobodan izbor mjesta rada za liječnike: privatna ordinacija ili
dom zdravlja;
Omogućiti prijenos privatnih ordinacija na drugog
liječnika;
Uvesti dugoročno i sustavno planiranje kadrova u zdravstvu:
nacionalno planiranje, raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje
i nadzor specijalizacija;
aspisati veći broj specijalizacija za PZZ –za domove zdravlja i
privatne ordinacije;
Gradovi i županije trebaju se aktivno uključiti u privlačenje
liječnika u lokalne sredine (bonusi, osiguravanje stanovanja,
nabava opreme i sl.);
Omogućiti grupne privatne prakse tj. donijeti nužne
pravilnike;
Smanjiti broj administrativnih procedura koje liječnici provode –
treba ih preuzeti HZZO;
Smanjiti standardan broj pacijenata po timu obiteljskog liječnika
na 1500 – kvalitetnija prevencija i rasterećenje bolničkog
sustava;
Omogućiti zapošljavanje dodatne medicinske sestre i/ili
zdravstvenog i nezdravstvenog radnika i donijeti Pravilnik o
kadrovskim standardima za timove;
Izjednačavanje koeficijenata za liječnike u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti s koeficijentima liječnika u bolničkom
sustavu.