Neki katolici sa simpatijom gledaju prema političkom katolicizmu, ali u neznanju jer je Crkvu u prošlosti skupo stajalo povezivanje s politikom, istaknuo je crkveni povjesničar
Kako se predstavnici udruge koja moli, kako kažu, za autoritet
muškaraca nisu odazvali, predstavnika nije poslala ni
Crkva, inicijativu Muževni budite u Otvorenom su komentirali
Mirjana Kučer, koordinatorica Ženske mreže
Hrvatske; dr. sc. Ana Marija Raffai, mirovna
aktivistkinja i katolička teologinja, Članica Odbora Ekumenske
inicijative žena i Europskog društva žena u teološkom
istraživanju; prof. dr. sc. Marko Medved, crkveni
povjesničar Sveučilišta u Rijeci, doktorirao na Fakultetu crkvene
povijesti Papinskoga Sveučilišta Gregoriana u Rimu te doc.
dr. sc. Erik Brezovec, sociolog, Fakultet hrvatskih
studija.
‘Molitva je na čudan način došla na Trg’
“Tamo moli 300 ljudi, ne znamo što je kome vjera, a što samo
izgleda kao molitva. Međutim, kada dođete na glavni trg glavnoga
grada i drugih gradova onda više niste u stavu molitve nego ste u
stavu političkog aktivizma. I sad je pitanje koliko ja kao
vjernica prihvaćam da se moj sveti čin molitve koristi za
politički aktivizam”, rekla je Raffai.
Smatra da kada se moli ne radi se performans za javnost već se
mole da im Bog da snagu da ono što rade, rade u pravom smjeru, u
smjeru dobrobiti za druge. “Time ne tvrdim da ovi ljudi ne žele
dobrobit za druge, ja samo tvrdim da je izričaj molitve na čudan
način došao na trg i da bi molitvu trebalo odvojiti od političkog
djelovanja, poručila je dodavši da nije jasno što se želi
poručiti tim performansom.
“I samo organizatori kažu da idu na osvajanje
Hrvatske”
Medved ističe da je mirni prosvjed temeljno pravo u demokratskim
društvima, ali i njega muči instrumentalizacija molitve. “Molitva
je za svakog kršćanina i pripadnike drugih religija je od
temeljne važnosti. No imam dojam da se ovdje molitva koristi za
pitanje društvene moći. Pa i sami organizatori su rekli u
izjavama medijima da oni idu za osvajanjem Hrvatske. To me sve
podsjeća na bojovno, militantno kršćanstvo od prije 120 ili 150
godina. Ja tu vidim isključivo muškarce koji se mole, a u
sakralnom prostoru mi molimo zajedno. Gdje su tu žene, zapitao je
Medved. Poručio je kako u društvu u kojem je tako visoka stopa
nasilja nad ženama muškarce bi trebalo senzibilizirati za prava
žena i za borbu protiv toga nasilja.
Žene su krive i kad su žrtve
“Sporan je napad, direktan napad, ili u ovom slučaju
instrumentalizirani napad koji se koristi alatima molitve, a
zapravo se radi o protestu protiv ostvarenih prava žena, za
nametanje ženama određenog načina ponašanja, određenog načina
odijevanja, protiv prava da odlučuje o svome tijelu. To nije
ništa novo, ali je uznemirujuće”, poručila je Kučer.
Smatra da je u pitanju nerazumijevanje koncepta nasilja. “Žene se
napada da su krive i onda kada su silovane, kada su pretučene ili
ubijene, uvijek se krivica prebacuje na žene i prstom se upire u
njih. Mislim da se radi o jednom u nizu pokušaja da se društvo
vrati korak unazad te da se ostvari određena društvena
privilegija, društvena moć”, ustvrdila je Kučer poručivši da se
nada da niti ovaj pokušaj neće uspjeti.
Sociolog doc. dr. sc. Erik Brezovec ističe da je ovo
što se sada događa rezultat složenih društvenih procesa, među
ostalim i religijskih procesa.
“Kada gledamo ovaj cjelokupni proces moramo reći da se on događa
unazad 20-30 godina i to je rezultat složenih društvenih procesa,
među ostalim i religijskih procesa. Ono što je jako simpatično za
primijetiti i što su primijetili neki historijski sociolozi jest
da je ovo u svojoj srži moderni fenomen jer fundamentalizam ima
svoje začetke u modernosti jer modernost je totalna. S druge
strane, potreba za vlastitim izražavanjem je nešto što njima fali
pa onda možemo govoriti da su stari konzervativci previše
moderni, ustvrdio je Brezovec.
Poljski scenarij?
Medved kaže kako stavove molitelja s Trga ne podržava većina
katolika u našoj zemlji. “Moram reći da neki od organizatora su
usko povezani s jednom poljskom udrugom koja u Poljskoj vrši
određeni utjecaj na političke stranke. I ondje se ovakva skupina
smatrala marginalnom, a onda je spletom okolnosti postala
politički utjecajnom. Neki katolici sa simpatijom gledaju prema
političkom katolicizmu, ali u neznanju, ustvrdio je dodavši da je
Crkvu u prošlosti skupo stajalo povezivanje s politikom.
Mirjana Kučer smatra kako u Hrvatskoj nema bojazni od ponavljanja
poljskog scenarija. “Činjenica je da je u Splitu ta poljska
udruga osnovala udrugu. Definitivno je ovo politički pokret, ovo
je pokret da bi se ostvarila politička moć. Nije to došlo
iznenada, to je još samo jedan pokušaj privlačenja pažnje”, rekla
je.
‘Molite se vi za sebe, pustite žene na miru’
Ana Marija Raffai kaže kako je molitva – razgovor s Bogom,
obraćanje Bogu.
“Ono što mislim da je važno reći – je li mi kao vjernici kad se
molimo isijavamo poruku evanđelja ili nešto drugo? Zašto našu
vjeru u javnosti netko doživljava kao ugrozu? To nije samo
pitanje da netko mrzi Crkvu, nego je i pitanje kako mi možemo
samokritično pogledati kakvu poruku odašiljemo i kako zračimo.
Prisjetila bih se riječi jednog francuskog biskupa u Drugom
svjetskom ratu koji je francuskim vojnicima koji su rekli da se
mole da se Nijemci preobrate rekao: ‘Dečki molite se vi za sebe’.
Moja je poruka muževima: ‘molite se vi dečki za sebe, a
pustite žene na miru”, poručila je Raffai.