Kad je posrijedi trgovina odnosno potrošnja, sliku prvog tromjesečja donekle bi mogao popraviti nešto raniji termin Uskrsa
Promet u maloprodaji u siječnju se vratio na pozitivne realne
stope nakon što su u prosincu i na mjesečnoj i na godišnjoj
razini zabilježile negativne stope (-0,8 posto). U mjesecu
prelaska na euro potrošnja mjerena prometom trgovaca u odnosu na
prosinac porasla je (sezonski i kalendarski prilagođeno) 0,3
posto realno, a u usporedbi s prvim mjesecom prošle godine
1,1 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za
statistiku.
Skok maloprodaje 15,4 posto
Osim što je godišnja inflacija pod utjecajem baznog učinka
usporila, pozitivan predznak realnog prometa trgovaca
signalizirali su već podaci o fiskalizaciji koji se objavljuju
gotovo promptno pa su i za siječanj objavljeni već s prvim danom
veljače.
Oni su pak pokazali da je kroz fiskalne blagajne u sektoru
maloprodaje (bez motornih vozila) prošlo 1,16 milijardi eura
vrijednosti računa, što je nominalno 14,3 posto više nego u istom
lanjskom mjesecu, piše Poslovni dnevnik.
Na tom tragu su i izvorni indeksi DZS-a o prometu trgovaca koji
pokazuju da je maloprodaja u usporedbi s istim mjesecom prethodne
godine ostvarila nominalni rast prometa za 15,4 posto.
Za gotovo trećinu tog povećanja zaslužan je godišnji rast
nominalnog prometa tzv. nespecijaliziranih prodavaonica pretežno
živežnim namirnicama (13,6 posto), jer na njih otpada oko 36
posto ukupnog maloprodajnog prometa.
Kod motornih goriva i maziva promet je naspram lanjskog siječnja
nominalno porastao i više (15,1 posto), ali u strukturi ukupnoga
udjel te kategorije bio je upola manji pa je i njezin utjecaj na
ukupan indeks gotovo upola manji.
Slično vrijedi i za odjeću i obuću; iako je promet u toj
trgovačkoj struci u ovogodišnjem siječnju bio 22,5
posto veći, ona u ukupnom prometu participira oko 7 posto,
pa je i ukupnom indeksu pridonijela znatno manje (1,6 boda). U
međugodišnjim usporedbama nominalni promet je, prema izvornim
podacima, pao samo u jednoj trgovačkoj struci: u trgovini na malo
internetom ili poštom (-0,2 posto).
Osvrćući se na mjesečne promjene realnog prometa trgovine na malo
u DZS-u ističu da je onaj prehrambenim proizvodima porastao za
0,9 posto, a neprehrambenim (bez motornih goriva i maziva) za 1,2
posto.
Istodobno, u godišnjim usporedbama navode da je iznadprosječan
rast, za 9,9 posto, ostvaren kod poslovnih subjekata kojima je
pretežna djelatnost izvan trgovine na malo. Pritom je promet od
trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima realno pao
za 0,1 posto, dok je kod neprehrambenih proizvoda 0,2
posto manji.
Uskrs popravlja sliku
Mada nominalni rast plaća još zaostaje za inflacijom, što
predstavlja ograničenje za rast potrošnje, ove godine prosječan
rast plaća mogao bi premašiti rast cijena koji bi na razini
cijele godine, prema svim predviđanjima trebao usporiti na 6-7
posto.
A koliko god i i Vladine projekcije rasta osobne potrošnje za ovu
godinu predviđaju tek blagi “plus”, poruke koje ovih dana stižu
vezano uz daljnje mjere za ublažavanje inflacijskih pritisaka
upućuju na to da vrh izvršne vlasti namjerava prolongirati glavne
amortizere (plin, struja), a nema sumnje da će se i kod
dohodovnih potpora najranjivijim skupinama voditi računa, uz
ostalo, i o izbornoj godini.
Isto tako, premda se neki od prvih ovogodišnjih ekonomskih
pokazatelja, poput (pada) industrijske proizvodnje, uklapaju u
opće ocjene o prevladavajućim negativnim ekonomskim izgledima na
početku godine, kad je posrijedi trgovina odnosno potrošnja,
sliku prvog tromjesečja donekle bi mogao popraviti nešto raniji
termin Uskrsa.
Analitičari i na razini cijele godine uglavnom računaju na
pozitivan doprinos osobne potrošnje ukupnom gospodarskom rastu.