Svoje usluge nude na internetu ili na ulici. Većina njih se bavi najstarijim zanatom kako bi preživjele. Pokazalo je to istraživanje Instituta Ivo Pilar. Uz to, seksualne radnice nuđenje svojih usluga doživljavaju kao posao i zato traže svoja radnička prava
Za legalizaciju prostitucije u Hrvatskoj su i suci i policija, a
motivi seksualnih radnica uglavnom su ekonomski. Otkriva to prvo
veliko istraživanje o regulaciji prostitucije koje je proveo
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Nadalje, u istraživanju stoji da svoje usluge seksualne radnice
nude na internetu ili na ulici. Većina njih se bavi najstarijim
zanatom kako bi preživjele. Uz to, nuđenje svojih usluga
doživljavaju kao posao i zato traže svoja radnička prava. Za to
se zalaže i naša sugovornica s iskustvom prostitucije.
“Mogli bi svoj rad obavljati legalno, biti dio radnog sustava,
imati plaćeno bolovanje, uplaćivati u proračun, imali bi sve
riješeno i ne bismo morali biti na margini društva”, istaknula je
seksualna radnica Mina.
Zato ona i ostale seksualne radnice traže dekriminlizaciju
prostitucije. Zakonski okviri su zastarjeli.
Ivana Radačić, voditeljica projekta Regulacija prostitucije u
Hrvatskoj kaže da one koje koje se gone policijski i sudski su
uglavnom žene koje su u nepovoljnom položaju i teškim životnim
okolnostima.
“Imaju djecu, nemaju novaca i imaju teške životne priče. Također,
neke navode da im paše da si same organiziraju radno vrijeme i
dio njih pokazuje interes za seksualnim iskustvima”, kaže
Radačić.
Analiza sudske prakse od 2014. do 2019. pokazala je razlike i
nezakonitosti u postupanju. U tom razdoblju policija je u Zagrebu
kažnjavala uličnu prostituciju, u Splitu onu u stanovima do koje
su dolazili čitanjem oglasa i glumljenjem klijenata, a u Rijeci
samooglašavanje takvih usluga što je tada bila zabranjeno.
“Glavna poruka je tu da su i suci i policajci kritični oko Zakona
i kažu da je zastario, nejasan i da je nedorečen i da se preklapa
s kaznenim zakonom i da je zato praksa neujednačeni. I policajci
i suci smatraju da je treba legalizirati”, rekla je Marija
Antić, suradnica na projektu Regulacija prostitucije u Hrvatskoj.
“Prostitucija je u Sloveniji dekriminalizirana od 2003. godine.
Mi smo isto imali taj zakon iz Jugoslavije, ali to se promijenilo
za razliku od Hrvatske gdje je prostitucija kriminalizirana”,
rekla je Mojca Pajnik s Fakultet društvenih znanosti
Sveučilišta u Ljubljani.
Lani je zbog prostitucije bilo 27 prekršaja, godinu prije 16, a
2020. samo 10. Kažnjavaju se samo seksualne radnice, s čime se ne
slažu ni policajci ni suci.
“Misle da to nije dobar primjer da se kažnjavaju klijenti, misle
da bi se trebale kažnjavati ako se kažnjavaju obje strane”, rekla
je Antić.
Kazna za odavanje prostituciji je do 100 eura ili do 30 dana
zatvora.