Hrvatsko zdravstvo ima najpovoljniji odnos ulaganja i
opskrbljenosti brojem kreveta, doktora, te CT i MRI uređaja, ali
ima najlošije zdravstvene ishode među 21 europskom zemljom,
pokazuje novo istraživanje dvoje stručnjaka s Ekonomskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Antonija Buljan i Hrvoje Šimović analizirali su
tri aspekta učinkovitosti hrvatskog zdravstva i rezultate
objavili u novom broju časopisa Revija za socijalnu politiku.
Prvi je aspekt ukupna učinkovitost rashoda za zdravstvo u
Hrvatskoj, koja je na najnižoj razini među promatranim zemljama
Europske unije. Buljan i Šimović u tekstu objašnjavaju da je to
rezultat odnosa rashoda za zdravstvo i očekivanog životnog vijeka
pri rođenju.
Hrvati su 2019. imali prosječno 57,4 godine zdravog života, što
je znatno kraće od prosjeka EU-a koji iznosi 64,6 godina, pa čak
i za 1,6 godinu kraće od podatka za 2010. godinu u Hrvatskoj.
Istodobno životni vijek 2020. u Hrvatskoj iznosio je 77,8 godine,
tri manje od EU-ova prosjeka.
Drugi aspekt je troškovna učinkovitost hrvatskog zdravstva. U
njoj se stavljaju u odnos rashodi za zdravstvo s brojem kreveta u
bolnicama, CT i MRI uređaja kao i broj doktora na 100 tisuća
stanovnika.
Pokazalo se da je Hrvatska u tome maksimalno učinkovita, dakle,
ima 100 posto učinkovitosti, dok je prosjek odabranih zemalja
EU-a u 2018. godini iznosio 87 posto.
Međutim, u trećem aspektu, kada se analizira odnos broja kreveta,
CT i MRI uređaja i broja liječnika sa zdravstvenim ishodima,
učinkovitost hrvatskog zdravstvenog sustava pada na 48 posto.
To je najniža učinkovitost među odabranim zemalja EU-a, čiji je
prosjek iznosio 88 posto u 2018. godini.
Hrvatska bi mogla ostvarivati značajno povoljnije zdravstvene
ishode, odnosno iste ishode ostvariti uz manji angažman
intermedijarnih resursa, ocjenjuju autori.
Broj dostupnih kreveta u bolnicama u Hrvatskoj iznad je prosjeka
EU-a, što utječe na porast rashoda, a istovremeno ne doprinosi
ostvarenju boljih zdravstvenih ishoda.