Specifičnost hrvatskih banaka ogleda se u činjenici da plivaju u novcu, zahvaljujući snažnom priljevu depozita i oslobađanju ogromne likvidnosti s ulaskom u eurozonu
Hrvatske banke daju najniže kamate na štednju u eurozoni, ali
novi hit su im obveznički fondovi koji nude veće prinose, piše u
ponedjeljak Jutarnji list.
Tek što su izdane narodne obveznice, novi obveznički fond
Raiffeisen Invest građanima nudi sličan proizvod: upis
dvogodišnjih obveznica s minimalnim ciljanim prinosom većim
od četiri posto. Oni koji su uložili u državne obveznice i držat
će ih do dospijeća, usporedbe radi, ostvarit će prinos od 7,3
posto.
Djelatnici Erste banke također su ovih dana brojne klijente
informirali o investicijskim proizvodima i uslugama svoje
grupacije: na tržištu je novi fond Erste Horizont 2026.,
obveznički investicijski fond osnovan na razdoblje od tri godine.
Neovisno o tome koliko su narodne obveznice potaknule banke da i
same promiču sličan proizvod, činjenica jest da oni koji su ih
propustili kupiti od države sad to mogu od banaka, ali uz malo
niži prinos. Zagrebačka banka krajem prošle godine “uspješno
je osnovala fond s ciljanim prinosom”, a u pripremi su i dva
nova fonda, u eurima i američkim dolarima.
Kako ističu u Zabi, ponudu štedno-ulagačkih proizvoda
kontinuirano nadograđuju, sukladno tržišnim uvjetima i iskazanom
interesu klijenata. Slično je i u Hrvatskoj poštanskoj banci.
Poticanje klijenata/štedišta da novac prebace u njihove fondove
doista nije nova praksa banaka. Međutim, s padom cijena obveznica
proteklih godina ona se pokazala krajnje problematična, pa i
etički upitna jer su mnogi nagovoreni “ulagači” na kraju izgubili
značajan dio štednje. Sad banke nude sigurniju opciju, ulaganje
na određeni rok i uz minimalno zajamčen prinos.
Više kamatne stope spremne su ponuditi samo onima koji ulažu u
fondove. Na oročene depozite pak hrvatske banke imaju najniže
kamate u eurozoni, tek 0,14 posto. Prosjek za eurozonu, prema
podacima ESB-a, u siječnju je iznosio 1,64 posto, a najviše u
Francuskoj, 2,37 posto, s time da je trend rasta počeo sredinom
prošle godine, s oko 0,25 posto.
Specifičnost hrvatskih banaka ogleda se u činjenici da plivaju u
novcu, zahvaljujući snažnom priljevu depozita i oslobađanju
ogromne likvidnosti s ulaskom u eurozonu, piše novinarka
Jutarnjeg lista Marina Klepo.