Predsjednica Gradske organizacije SDP-a Dragica Malović je podsjetila da su u razdoblju od 2001. do 2005. godine, kada je na lokalnoj razini vlast činila ta stranka s partnerima, u karlovačkoj četvrti Grabrik izgrađene dvije zgrade.
– Imati krov nad glavom je ljudsko pravo. Ipak, imati krov nad glavom u Hrvatskoj danas, ako nisi imao nasljedstvo i ako nisi u deset posto kreditno sposobnih, je nedosanjani san. Moramo pitati što naša država može učiniti za naše ljude i ona se mora voditi na takav način jer, inače, koja bi bila njezina svrha, rekao je predsjednik SDP-a i saborski zastupnik Peđa Grbin koji je jučer u Karlovcu došao na predstavljanje SDP-ovog programa “Plan za stan”.
Nastavio je da se država mora pobrinuti da ljudi budu prikladno plaćeni za rad, da mogu živjeti od mirovine, da imaju prikladnu zdravstvenu zaštitu i da im pomogne da dođu do krova nad glavom.
– Hrvatska je s Portugalom na začelju u Europi po dobi kada ljudi napuštaju roditeljski dom. U Rovinju su slavodobitno podijelili ključeve stanova izgrađenih po programu poticane stanogradnje, a jedan od onih koji su ih dobili rekao je da će konačno s 51 godinom života moći napustiti roditeljski dom, rekao je Grbin.
Dodao je da si taj 51-godišnjak iz Rovinja ne bi niti mogao inače priuštiti stan da nema POS programa s obzirom da u Hrvatskoj, a posebno na morskoj obali, i stranci konkuriraju za kupnju nekretnina.
– Nije rijetkost da u Dubrovniku četvorni metar stana stoji i pet ili šest tisuća eura. Dubrovčani si to ne mogu priuštiti pa u jednom od najbogatijih gradova u Hrvatskoj i jednom od najskupljih gradova za život na svijetu tri stotine obitelji čeka socijalni stan. To nije pravi put, upozorio je Grbin.
Ističe da se stanovi mogu graditi državnim novcem za dugoročni najam i da se izdvajanjem jedan posto sredstava iz državnog proračuna kroz pet ili šest godina može sagraditi 15.000 takvih stanova, te da je riječ o politici koja se u Austriji provodi već stotinu godina.
– U Beču je Grad sagradio zgradu i znate da vas iz nje nitko neće izbaciti, ako izvršavate obveze. Bili smo tamo kod gospođe koja je u najmu pedesetak godina. U Hrvatskoj su cijene najma u Zagrebu više nego cijene najma stana u Beču izgrađenog po modelu kojega podupire njihova vlast. U tih stotinu godina, osim za Drugog svjetskog rata, u Beču su na vlasti socijaldemokrati koji su upravo stanovanje prepoznali kao jednu od najvažnijih politika. Stambena politika je jedna od ključnih za dostojanstveni život ljudi u Hrvatskoj, poručio je Grbin.
SDP-ovu politiku po ovom pitanju smatra sveobuhvatnom.
– POS je bio dobra mjera koju je uvela Vlada Republike Hrvatske pod vodstvom SDP-a. Krediti Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama su samo poskupjeli stanove. Od 2015. do danas su cijene stanova u Hrvatskoj porasle više od 60 posto. Lani su novi stanovi poskupjeli više od 20 posto, a stopa inflacije je 12 posto. Realno su u tih sedam godina plaće u Hrvatskoj porasle 15 posto – četiri puta manje su rasle nego što su rasle cijene stanova. Mirovine su rasle sedam posto. U Zagrebu je 60 posto stanova prodano za gotovinu, a to se radi kada se stan kupuje za investiciju. Pedeset tisuća stanova u Hrvatskoj je prazno – netko ih je kupio i čeka jer je to bolje nego da drži novac u banci. Država mora uskočiti. Borba za pošteno i dostojanstveno stanovanje koje si ljudi mogu priuštiti tako da ga otkupe ili da u njemu sigurno žive u najmu je borba za bolju Hrvatsku, naglasio je predsjednik SDP-a.
Predsjednik Županijske organizacije SDP-a i ogulinski gradonačelnik Dalibor Domitrović je naveo da su mladima pri osamostaljenju bitni posao, plaća i stan.
– Bitno je da smo spremni, da imamo program, načine i viziju i da sve to stavimo u funkciju kada dođemo na vlast, poručio je Domitrović.
Predsjednica Gradske organizacije SDP-a Dragica Malović je podsjetila da su u razdoblju od 2001. do 2005. godine, kada je na lokalnoj razini vlast činila ta stranka s partnerima, u karlovačkoj četvrti Grabrik izgrađene dvije zgrade.
– Jedna je izgrađena po programu POS-a, a druga isključivo sredstvima Grada da se tamo smjeste oni s gradskim listama za zbrinjavanje zbog socijalnih neprilika. Druga zgrada ima 21 stan – 19 ih se i dalje daje u najam, a dva su otkupljena. POS-ova zgrada ima 28 stanova. U jednom od njih stanuje gradonačelnik Karlovca. Bio je 2003. gotov još jedan projekt za još jednu POS-ovu zgradu u Zvijezdi, u Oružani. Tamo je trebalo biti 43 stana i 13 poslovnih prostora. Zamislite da je taj projekt zaživio, da se tu naselilo 43 obitelji, da su obrtnici otvorili radnje, ovaj dio grada bi prije 20 godina izgledao drugačije. Projekt je stopirala ministrica Marina Matulović-Dropulić uz asistenciju kolege ministra Branka Vukelića, rekla je D. Malović.
Podsjetila je da je Grad Karlovac krajem prošle godine pokrenuo postupak ispitivanja interesa za gradnju još jedne stambene zgrade po programu POS, ovoga puta na Dubovcu.
– Upravo se izrađuje lista prioriteta. Interes je velik. Gradit će se pedesetak stanova, a ima 135 valjanih zahtjeva. Savjet mladih Grada Karlovca je uspio nagovoriti na izradu ankete koja je pokazala da mladi nisu kreditno sposobni kupiti stan zbog svoje dobi, primanja i cijena. Anketa je pokazala da bi najbolje bilo graditi stanove koji bi se davali u najam, a takav je bio i dogovor Grada Karlovca i Savjeta mladih. U međuvremenu prestaje suradnja između Grada Karlovca i jednog dijela Savjeta mladih i odlučuje se graditi POS-ova zgrada samo za kupnju stana, kritizirala je gradski potez D. Malović.
Saborska zastupnica i potpredsjednica SDP-a Sabina Glasovac je rekla da mladi odlaze iz Hrvatske zbog beznađa uslijed korupcije i nepotizma, zato što ih u inozemstvu više cijene kao ljude i radnike te zato što tu ne mogu riješiti stambeno pitanje.
– APN nije rješenje. On je postao generator problema jer sigurno njegovi krediti imaju udio u poskupljenju stanova. Ako želimo učiniti nešto da mladi ostanu, moramo im baciti pojas za spašavanje, a to je ‘Plan za stan’”, poručila je S. Glasovac.
Gradonačelnik Kastva Matej Mostarac je rekao da danas u Hrvatskoj gradi stanove samo onaj tko želi zaraditi i potom je detaljno obrazložio SDP-ovu politiku.
– Prvi stup našeg plana je osnivanje stambenog fonda. Godišnje se danas prodaje između tri i pol i četiri tisuće stanova i to što planiramo je ozbiljna intervencija na tržište koja će uzrokovati smanjenje cijene stana. Potrebno je donijeti prvi zakon. Imamo ih sada nekoliko koji utječu na stanovanje, a nemamo sveobuhvatan. Najvažniji segment tog zakona su kategorije stanovanja. U prvoj su stanovi za socijalno-ugrožene. U drugoj su stanovi za dugoročan najam koji će omogućiti svima koji žele riješiti stambeno pitanje, a ne žele se kreditno zadužiti ili ne mogu – takvih je 90 posto. Samo deset posto stanovništva Hrvatske je kreditno sposobno, a to znači da imaju plaću od barem 1.400 eura. Treća kategorija je najviše usmjerena prema mladima, a obuhvaća stanove za dugoročan najam s mogućnošću otkupa. Ako mlada osoba stvara obitelj, nakon nekog razdoblja se može preseliti na veći stan, a da nije vezana kreditom za manji stan u kojemu živi. Najvažnije je da se mladi čim prije osamostale. Četvrta kategorija se odnosi na stanove za one s deficitarnim zanimanjima jer je danas sve teže u manjim sredinama osigurati liječnika, poštara, nastavnika, policajca… Te javne usluge moramo imati, a sve ih teže osiguravamo. Bilo bi omogućeno i tvrtkama da grade stanove za stanovnike za dugoročan najam. Zadnja kategorija predviđa stanove za asistirano življenje jer koncept domova za starije pada na testu s obzirom da se sporo grade, da su skupi i da ne nude dostojanstven život, izložio je Mostarac.
– Naglasio je da treba aktivirati trenutačno prazne stanove. “Želimo ih poreznom politikom staviti u funkciju. Je li nam važniji kratkoročni najam od stanovanja naših građana? Poticati dugoročan najam se može kroz poreznu politiku. Porez na nekretnine se odnosi na četvrtu, petu ili šestu nekretninu jer ne želimo da naši ljudi gomilaju nekretnine nego da žive od rada, poručio je Mostarac.