Zadobivenim ozljedama podlegla je 15-godišnja djevojčica, a ozlijeđeno je 27-ero ljudi. U potresu je oštećeno 25.000 objekata, uključujući obiteljske kuće, zgrade, škole, crkve, bolnice, muzeje, zgrade sudova, Vlade i Sabora, pri čemu je šteta procijenjena na čak 86,4 milijarde kuna
Zagreb i šire zagrebačko područje pogodio je prije tri godine u 6
sati i 24 minute snažan potres magnitude 5.5 prema Richteru,
izazvavši velike štete na brojnim građevinama, dok su uznemireni
stanovnici u to nedjeljno prohladno jutro izašli na ulice u
strahu od novih podrhtavanja tla.
Zadobivenim ozljedama podlegla je 15-godišnja djevojčica, a
ozlijeđeno je 27-ero ljudi. U potresu je oštećeno 25.000
objekata, uključujući obiteljske kuće, zgrade, škole, crkve,
bolnice, muzeje, zgrade sudova, Vlade i Sabora, pri čemu je šteta
procijenjena na čak 86,4 milijarde kuna.
Najjači potres u posljednjih 140 godina i u vrijeme pandemije
koronavirusa
Nakon glavnog potresa, u sedam sati i jednu minutu uslijedio je
potres jačine 5.0 stupnjeva te niz naknadnih potresa, kojih je do
kraja 2021. zabilježeno oko 3500, od čega u prvoj godini oko
3200.
Najjači potres koji je Zagreb doživio u posljednjih 140 godina
nanio je ogromne štete Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj
županiji, a dodatna otežavajuća okolnost bila je to što se
prirodna katastrofa dogodila u vrijeme uvođenja epidemioloških
mjera i straha koji se širio zbog novootkrivenog koronavirusa.
Snimke rodilja ispred bolnice u Petrovoj, oštećeni toranj
katedrale, ulice i parkirani automobili zatrpani ciglama i
kamenjem obišle su svijet i ostale upisane u kolektivnu svijest
građana.
Žurne službe odmah su krenule u raščišćavanje gradskog središta,
pri čemu se pokazalo da su razmjeri štete puno veći nego što se
činilo na prvi pogled. Zagrepčane je dodatno uznemirio razoran
potres snage 6.2 koji je 29. prosinca 2020. pogodio
Sisačko-moslavačku županiju.
Oko pola godine nakon zagrebačkog potresa donesen je prvi Zakon o
obnovi, koji je je zbog loših rezultata doživio nekoliko izmjena,
a postpotresno razdoblje obilježile su česte promjene ministara
prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ministra Predraga Štromara u srpnju 2020. naslijedio je Darko
Horvat, koji je napustio ministarsku poziciju zbog sumnji u
nezakonitu dodjelu potpora malim poduzetnicima pa je resor
zadužen za obnovu 9. ožujka 2022. preuzeo Ivan Paladina.
Paladina, koji je bio opterećen sporom i neefikasnom obnovom,
naslijedio je 17. siječnja Branko Bačić pod čijom je palicom
usvojen novi Zakon o obnovi, kojim je smanjen broj procedura te
su objedinjena provedbena tijela pod kapu ministarstva.
Bačić je uoči treće obljetnice zagrebačkog potresa priznao da
Vlada “nije položila ispit” kada je riječ o izgradnji zamjenskih
obiteljskih kuća, no najavio je napredak do kraja godine, do kada
očekuje radove na stotinjak kuća.
Još uvijek nije izgrađena nijedna zamjenska kuća, a za izgradnju
je predano 247 zahtjeva. Među njima, za 21 kuću u tijeku je javna
nabava, dok je za projektiranje kuća potpisano 184 ugovora, kazao
je.
Početkom svibnja počinje gradnja 21 kuće, a do kraja godine imat
ćemo radove na 100 kuća, obećao je.
Osim projekata konstrukcijskih obnova i izgradnje zamjenskih
obiteljskih kuća, Bačić je najavio stambeno zbrinjavanje za
obitelji koje stanuju u kontejnerima.
Do kraja lipnja isplatiti 1,03 milijarde eura za projekte obnove
iz Fonda solidarnosti
Bačić je istaknuo kao najvažniji cilj do kraja prve polovice
godine isplatiti 1,03 milijarde eura za projekte obnove iz Fonda
solidarnosti.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izrazio je
zadovoljstvo obnovom javnih zgrada, što je u nadležnosti Grada,
no nezadovoljan je zbog privatnih zgrada, čija je obnova ipak
počela.
“Imamo pet završenih konstrukcijskih obnova javnih zgrada u
Zagrebu, čime smo jedini uspjeli cjelovito obnoviti svoje
institucije”, rekao je Tomašević dodavši kako očekuje da će
Zagreb do lipnja povući 185 milijuna eura iz Fonda solidarnosti
za obnovu.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet najavio je da će obnova
Gimnazije Tituš Brezovački biti dovršena do kraja ljeta, a dosad
su konstrukcijski obnovljene četiri osnovne škole i učenički dom.
Pri dovršetku su radovi u OŠ Blagoje Bersa.
U Zagrebu preostaje dovršetak cjelovite obnove Gornjogradske
gimnazije, Ekonomske škole, Škole primijenjene umjetnosti i
dizajna te Umjetničko-plesne škole Silvije Hercigonje.