Hrvatska nastavlja trend povećanja ukupnog godišnjeg izdvajanja za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu, a to povećanje generirano je donacijama cjepiva protiv covida-19
Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih
poslova Zdenko Lucić je, podnoseći izvješće, rekao da
je službena razvojna pomoć Hrvatske u inozemstvu u 2021. iznosila
624,22 milijuna kuna, što je porast od 20,8 posto u odnosu na
2020. Time je, poručio je, nastavljen trend povećanja ukupnog
godišnjeg izdvajanja Hrvatske za provedbu razvojnih i
humanitarnih projekata u inozemstvu.
Lucić je pojasnio da je to povećanje dominantno generirano
donacijama cjepiva protiv covida-19 koje su dodijeljene
bilateralnim putem te kroz multilateralni mehanizam za dijeljenje
cjepiva Covax, a na što se odnosilo 10,3 posto ukupnog iznosa te
pomoći. Donirano je cjepiva protiv covida-19 u vrijednosti 64
milijuna kuna i to BiH, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj
Makedoniji, Vijetnamu, Ruandi i Butanu, a putem mehanizma COVAX
Siriji, Egiptu, Indoneziji, Tadžikistanu i Pakistanu.
Lucić je kazao i da se znatno povećanje službene razvojne pomoći
odnosi i na udjel doprinosa RH u Opći proračun EU koji se
priznaje kao službena razvojna pomoć. Najviše sredstava službene
razvojne pomoći bilo je usmjereno na razvojnu suradnju, 529,96
milijuna kuna, dok se ostatak odnosio na humanitarnu pomoć. Pri
tome, najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske bila
je BiH.
Raspudić: Uludo bačeno više od 64 milijuna kuna
Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je da je zbog nerazumno
velike nabave količine cjepiva protiv covida-19 samo u 2021.
godini kroz donaciju naša zemlja uludo bacila više od 64 milijuna
kuna. “Sada da to cjepivo ne bi trunulo i ne bi stvaralo dodatni
trošak kao zbrinjavanje medicinskog otpada tu brigu ćemo
prebaciti na drugoga pa ćemo ga donirati”, kazao je. Upitao se i
koliko je doniranih cjepiva u zemljama kojima su donirane zaista
utrošena a koliko ih je bačeno i zbrinuto kao medicinski otpad.
Na iznos sredstava za donirana cjepiva upozorio je i Davor
Dretar (Klub Domovinskog pokreta) ocijenivši da se radi o
ozbiljnom novcu. Naveo je i da se u izvješću, među ostalim,
spominje i projekt u suradnji s Ministarstvom branitelja posvećen
jačanju kapaciteta u pronalasku nestalih osoba u vrijednosti
20.000 kuna. No, rekao je, ne spominje se i jako potrebna
suradnja sa Srbijom na području nestalih osoba jer naša zemlja
još uvijek traži oko 2000 nestalih osoba.
“Očigledno na ovom području nikakve suradnje sa Srbijom nema niti
kroz službenu razvojnu pomoć niti kroz bilo koji drugi mehanizam
koji hrvatska vlada i država mogu pokrenuti”, rekao je.
Knjiženje članarina u EU i međunarodnim organizacijama
kao razvojna pomoć
Dretar problematičnim smatra knjiženje članarina naše zemlje u
međunarodnim organizacijama kao službenu razvojnu pomoć upitavši
se i na koji način se ta sredstva usmjeravaju troše.
Na problem knjiženja članarina u EU i međunarodnim organizacijama
kao razvojnu pomoć upozorio je i Bojan Glavašević (Klub
zeleno-lijevog bloka) iako to metodologija dozvoljava. Smatra i
da ono što izdvajamo za službenu razvojnu pomoć mora imati takav
učinak da osnažuje međunarodni položaj i ugled naše zemlje,
osobito u susjedstvu. Ali, ocijenio je, to trenutno nije slučaj.
I Domagoj Hajduković (Klub Socijaldemokrati) smatra da
bi razvojna međunarodna pomoć trebala biti usmjerena na povećanje
ugleda i vidljivosti RH u regiji i svijetu. Istaknuo je i da je
interes naše zemlje da države u regiji što prije postanu članice
EU i NATO-a jer je to bitno zbog stabilnosti i ekonomije Hrvatske
i susjednih zemalja.