"Neće nas spasiti milijarde eura iz Europske unije. Koliko je cijela Jugoslavija ulagala u Kosovo, pa je ono ipak ostalo nerazvijeno", napominje ministar financija od 2000. do 2003. godine u karlovačkom predavanju od srijede
– Naš ulazak u Europsku uniju puno znači, ali naše razvojne i
druge strukturne probleme neće riješiti EU i njezina financijska
pomoć. Nalazimo se na dnu EU i moramo osmisliti kako se s njega
maknuti, kako odskočiti, sudjelovati u rješavanju velikih
europskih izazova i istodobno vlastitih. Neće nas spasiti
milijarde eura iz EU. Koliko je cijela Jugoslavija ulagala u
Kosovo, pa je ono ipak ostalo nerazvijeno, poručio je u srijedu u
Karlovcu za predavanja “Hrvatska u Europskoj uniji s osvrtom na
geoprometni položaj”, kojega su organizirali Udruga Nikola Tesla
Karlovac, Veleučilište u Karlovcu, Udruga diplomiranih studenata
Veleučilišta u Karlovcu “Alumni VUKA” i Kulturno društvo
“Slovenski dom Karlovac”, ekonomist i političar Mato Crkvenac.
Rođen je u Donjoj Petrički kod Čazme 1945. godine, a diplomirao i
doktorirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, da bi
od 1968. godine radio u Republičkom zavodu za društveno
planiranje Socijalističke Republike Hrvatske, gdje je od 1978. do
1986. bio direktor, te koji od 1973. predaje na matičnom
fakultetu ekonomiku narodne privrede, od 1987. kao izvanredni, a
od 1991. redovni profesor.
Od 1986. do 1990. je bio potpredsjednik Sabora Socijalističke
Republike Hrvatske. Ministar financija u Vladi Republike Hrvatske
je bio od 2000. do 2003. za vlasti koalicije predvođene njegovom
Socijaldemokratskom partijom Hrvatske. Autor je, između ostalih,
djela “Politika razvoja i prirodna orijentacija” iz 1983.,
“Osnovne ekonomike narodne privrede” iz 1991., “Gospodarstvo
Hrvatske” iz 1993. te “Ekonomika industrije i gospodarski razvoj
Hrvatske” iz iste godine.
Ustvrdio je u srijedu da je težnja građana Hrvatske i hrvatskih
političkih struktura da se čim prije priključi europskim
integracijama bila nedvojbena s obzirom da je “Europa
civilizacija koja dominira u tehnološkom, umjetničkom,
industrijskom i svakom drugom pogledu, s visokim životnim
standardom”, te ocijenio da naša europska integracija nije bila
laka i da seže u razdoblje “od 1989. do prvog kvartala 1991.
godine” kada je Europska ekonomska zajednica pokušavala
približiti Jugoslaviju k sebi, potičući reforme u toj zemlji.
– Pregovori su bili dugi i EEZ je ponudila pet milijardi
američkih dolara za podstrek reformi. To nije bio mali novac. EEZ
je imala namjeru integrirati u svoje strukture čitavu
jugoslavensku federaciju, a potom smo kao posebna federalna
jedinica mogli proglasiti samostalnost i mirno se razići bez
rata, rekao je Crkvenac i dodao kako su pak Sjedinjene Države
1988. procijenile da je neizvedivo da Jugoslavija opstane kao
država.
Uslijedio je potom rat s mnogim dodatnim tranzicijskim problemima
i po ocjeni profesora Crkvenca je prvi pravi pristup ka EU počeo
tek 2000. Europska unija je tada imala ogromnu rezervu prema
Hrvatskoj i kao ministar financija sam doživljavao zbog toga u
kontaktima s njezinim predstavnicima i predstavnicima njezinih
država-članica velike neugodnosti.
Naša pak volja za reformama je bila jaka, kao i naša nastojanja
da to iskažemo. U četiri godine naše vlasti smo uspjeli usvojiti
ogroman dokument ‘EU acquis’ kao podlogu za pregovore”, podsjetio
je Crkvenac i dodao da smo “nespretno i u niskoj razini”
naposljetku ušli u EU.
Danas su pak, nastavio je, narušene temeljne ravnoteže u svijetu.
Procjenjuje da će državni intervencionizam jačati i da je u toku
deglobalizacija koja sa sobom nosi rast cijena, pad zaposlenosti
i produktivnosti s ugrožavanjem životnog standarda.
Predviđa povratak industrije s izuzetnim revolucionarnim
promjenama, velikim ulaganjima i primjenom napredne tehnologije
te upozorio da će one države koje se tome ne prilagode ostati
nerazvijene.
– Hrvatska ima dinamiku rasta brutodruštvenog proizvoda nešto
iznad nule, i tako već jako dugo. Rastao je BDP po glavi
stanovnika, no to je zbog depopulacije. Iz čista mira
isporučujemo drugim europskim zemljama radnu snagu koju smo
školovali. Unazad četiri ili pet godina plaće su porasle 17
posto, mirovine sedam do osam posto, a cijena nekretnina 60. U
Hrvatskoj se ogroman novac ulaže u nekretnine, a dolazi iz
inozemstva i nije oporezovan. Nismo u stanju uvesti porez na
nekretnine koji postoji u svakoj zemlji Europske unije. Pedeset
tisuća stanova je prazno, a mladi u Hrvatskoj ne mogu do krova
nad glavom, rekao je Crkvenac.
Nastavio je da bismo trebali napraviti tri ključne stvari ne
bismo li razumjeli procese u Europi i poboljšali naš položaj.
Prva je izgradnja institucija koje će djelovati “kako valja”,
drugo je urediti uvjete privređivanja, “da se poduzetništvo
osokoli”, a treće je otvarati radna mjesta ulaganjem u
proizvodnju i preradu hrane, energetski sektor i promet.
– Koncesiju u riječkoj luci je dobila velika tvrtka ‘Maersk’ koja
će od riječke luke napraviti svjetsku jer su sigurni da će se
prugom povezati sa Srednjom Europom. Prednost te luke i tog
pravca u odnosu na ostale je što se brže i kraće putovati,
odnosno prevoziti teret, ustvrdio je Crkvenac.
Karlovac utoliko može biti logistička baza, napominje.
– Ima li bolje lokacije za to od Orlovca ili pak Jastrebarskog?
To sam iznosio nekima iz karlovačkih gradskih struktura, no nitko
ne reagira na moje prijedloge. Kako nekome nije do ulaska u taj
razvoj, zapitao se Crkvenac i dodao: “Ne vidim da znamo što ima
smisla razvijati. Ovo je prilična močvara. Europski novac je
dobrodošao, ali ne stvara kvalitetna radna mjesta”.