Moguće je da bi ovim registrom zamijenili i popis stanovništva
Registar kućanstava korak je do poreza na imovinu, piše u
četvrtak Jutarnji list, ističući da će objedinjeni podaci
omogućiti pravednije oporezivanje svih vrsta dohodaka.
Što država doista kani s Registrom stanovnika, obitelji i
kućanstava, pitanje je koje se neizbježno nametnulo nakon što su
njegovo osnivanje proteklih dana najavili ministar financija i
ravnatelj Porezne uprave.
Je li to bolje ciljanje državnih pomoći, kako je spomenuo
ministar Marko Primorac, ili je, možda, prvi korak za
uvođenje poreza na nekretnine? A možda je namjera i uvođenje
“sintetičkog” oporezivanja” dohotka, u kojem se svi prihodi
tretiraju na isti način, bez obzira na to jesu li od rada,
kapitala ili iznajmljivanja apartmana?
Pravi odgovori na ta pitanja vjerojatno će se doznati kada
Registar bude gotov, za godinu i pol do dvije. Tada će na jednome
mjestu biti podaci o svim dohocima i imovini, omogućit će da se
vidi tko čini zajedničko kućanstvo, svi će imati imovinske
kartice “i neće biti moguće sakriti tko čime raspolaže”.
Kako je pojasnio ravnatelj PU Božidar Kutleša na
televiziji N1, trenutačno nedostaje poveznica između pojedinačnog
OIB-a i grupe OIB-a, odnosno između prihoda i imovine pojedinca
te prihoda i imovine obitelji ili kućanstva.
Kako se čini, sve je krenulo od potrebe stvaranja Registra
stanovništva, koji bi djelomice ili u cijelosti zamijenio
klasični popis stanovništva. No, umjesto institucija poput DZS-a
ili MUP-a, posao su preuzeli Porezna uprava i Ministarstvo
financija, koji će na njemu raditi u suradnji s drugim državnim
tijelima i jedinicama lokalne samouprave, piše novinarka
Jutarnjeg lista Marina Klepo.