Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65.000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca
Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000
pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i
30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti.
“Prihvate naravno – samo treba pojasniti da je jedno pravo iz
njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na
volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim
indikacijama”, kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu
zdravlja Zagreb Centar.
Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim
kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika.
Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo.
“22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem
iz bolnice, nije ni malo ugodno”, kaže Suzana Vida iz
Valpova.
“Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo
sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu”, kaže Ruža Žlof iz
Zagreba.
“Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja
da bi išli raditi svoja polja”, govori Zvonko
Besednik iz Osijeka.
“Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to
nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od
poslodavca”, kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.
Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku
na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini
bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na
teret poslodavca.
“HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio
naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to
da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni
podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u
nekim dijagnozama i preko 40 posto”, kaže Milka Kosanović,
direktorica odnosa s članstvom HUP-a.
S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami
zaključiti.
“HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru
da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to.
Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada
liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši
kontrolori će to direktno napraviti”, govori Nenad Korkut,
glasnogovornik HZZO-a.
Novost pak nije da kucaju na vrata – jer su to mogli i do sada.
“HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega.
Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog
doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne
može doći – njemu se može otići u posjetu”, dodaje Korkut.
Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom
temperaturom, streptokokom i na bolovanju.
“Na kontroli za 48 sati – on nije mene zamolio, nego je spomenuo
da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po
svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i
kontraindicirano je”, kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske
medicine.
Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne
obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi
pravo na bolovanje – prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura.