Razlog je pad cijena nafte na svjetskim burzama, a isti trend slijedi i plin. Svi najvažniji energenti jeftiniji su nego što su bili prije rata u Ukrajini
Dobre vijesti za vozače. Od utorka cijene na benzinskima padaju.
Benzin će se prodavati za euro i 39 centi po litri, što je jedan
cent jeftinije nego protekla dva tjedna, a dizel će pojeftiniti
za 6 centi po litri, baš kao i plavi dizel.
Dobra vijest, ali građani bi da je još jeftinije.
“Jako bu bilo veliko pojeftinjenje. Strah me je, čisto me je
strah za to”, kaže Mirko iz Zagreba.
“Vozim hibrida pa nije nešto skupo trenutno, ali da bi moglo
jeftinije, moglo bi”, smatra Josip iz Zagreba.
Razlog pojeftinjenja derivata su niže cijene nafte na svjetskim
tržištima. Da nije vladinih mjera, litru goriva bi plaćali 20-ak
centi više, no ovako će u utorak benzin biti 6 posto, a dizel 9
posto jeftiniji nego prije početka rata u Ukrajini.
Plin se na nizozemskoj burzi prije dva dana prodavao za 40 eura
po MWh što je u pola cijene iz siječnja prošle godine. Struja
hrvatskim malim i srednjim poduzetnicima je ograničena na 62 eura
po megavatsatu što je trideset posto ispod cijene koja je bila
lani.
Za plin vrijedi kao i za naftu – dostupnost ruši cijenu.
“Činjenica je da smo imali jednu toplu zimu. Nije bilo velike
potrošnje, industrijska proizvodnja ne raste nigdje, prema tome
nema velike potrošnje, pa onda shodno tome, cijena pada”,
kaže Davor Štern, energetski stručnjak.
Padaju cijene svih energenata, ali rastu cijene hrane i usluga
dok se trgovci pozivaju upravo na skuplje energente. Ekonomija je
djeluje s vremenskim odmakom, objašnjavaju stručnjaci.
“Hrana koju vi danas pojedete nije posijana jutros. Isto tako je
i ubrana prošle godine i upravo zbog tog razloga čak da sada i
dolazi do nekog pada energije u Hrvatskoj, mi ćemo to osjetiti u
hrani možda za pola godine, al definitivno ne odmah”,
objašnjava Boris Podobnik, član Nadzornog odbora UGP-a.
Ipak, tvrdi Podobnik, povratak cijena na predratno vrijeme nije
realno očekivati jer bi jeftini energenti mogli biti privremeno
stanje. Da nestabilnostima nije kraj potvrđuje i ministar
gospodarstva.
“Dok god traje ova brutalna ruska agresija na Ukrajinu mi ne
možemo govoriti o tome da nema krize i da neće više biti
poremećaja što se tiče energetike”, govorio je jučer Davor
Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Štern, pak, tvrdi da su nestabilnosti samo dobrodošla izlika koja
vrijedi samo kad se cijene povećavaju.
“To je inflacija koja je uzrokovana nepoštenim trgovačkim
putevima. Naime, ne samo kod nas, u cijelom svijetu je cijena
roba porasla. Međutim, kako su se dizale cijene u vrijeme kada je
bio šok visokih energenata, više se ne spuštaju”, poručuje Štern.
Dakle, građanima preostaje naviknuti se na nove cijene i nadati
se da neće biti novih promjena, jer one gotovo uvijek idu njima
na štetu.