Nastavljaju se i prosvjedi u Parizu - nakon što je Macron, bez glasanja u Narodnoj skupštini, povisio dob za umirovljenje za dvije godine. Prosvjednici su blokirali i ulazak u muzej Louvre.
U Izraelu traju najveći prosvjedi u povijesti zemlje, Njemačku je
paralizirao opći štrajk, a Francuzi se spremaju za desetu rundu
prosvjeda. U mnogim Hrvatima obećanoj zemlji. Njemačkoj promet je
potpuno blokiran – u štrajku su gotovo svi aerodromi, željeznički
promet i javni prijevoz. Tri milijuna zaposlenih u javnom sektoru
zbog inflacije traže povećanje plaća. Izraelski bunt pokrenula je
pak najava reforme pravosudnog sustava, koju je premijer pod
pritiskom danas i odgodio
Stotine tisuća ljudi na ulicama Tel Aviva blokirale su glavnu
autocestu. Sukobi s policijom – koja je sinoć prosvjednike
tjerala vodenim topovima.
Prosvjednici i ispred kuće premijera Netanyahua, ali i parlamenta
u Jeruzalemu. Zbog najavljene reforme pravosuđa građanski nemiri
traju već 12 tjedana, ali eskalacija dolazi nakon što je
Netanyahu otpustio ministra obrane koji je javno progovorio
protiv premijerova plana.
“Otišli smo do Ureda premijera gdje su nas rastjerivali vodom”,
govori Maria iz Jeruzalema.
Nakon velikih nemira – najavljena je odgoda rasprave o spornoj
reformi koja bi izraelskom parlamentu, odnosno stranci na vlasti
dala veće ovlasti u pravosuđu. Od toga kako se suci odabiru, do
toga o kojim zakonima Vrhovni sud može odlučivati. U Knessetu bi
mogli poništiti odluke najvišeg suda u zemlji.
“Ovome smo svjedočili u Rusiji i Venezueli. Riječ je o vladi koja
će naposljetku, bez obzira na sve prerasti u autokraciju”,
govori Danny Sela iz Jeruzalema.
Radnici u zdravstvu, zračne luke, muzeji, sveučilišta – i mnogi
drugi su se u nekoj mjeri pridružili štrajku.
“Od sada počinje generalni štrajk”, poručio
je Arnon Bar-David, predsjednik sindikata Histadur
Arnon.
Štrajk i u Njemačkoj – ne rade aerodromi, željeznički, autobusni
kolodvori, ali i ostatak prometnog sektora. Nema letova iz
Münchena i Frankfurta, otkazani su i međugradski vlakovi. Najveći
štrajk u više desetljeća udružio je dva najveća sindikata.
Pregovaraju u ime gotovo tri milijuna zaposlenih s jednostavnim
zahtjevom – veće plaće.
“Tražimo povećanje plaće od 10,5 posto, najmanje 500 eura. I taj
minimum nam je iznimno bitan jer su oni s manjim i srednjim
dohocima nerazmjerno teško pogođeni inflacijom”, poručio
je Volker Geryer, prosvjednik.
Nastavljaju se i prosvjedi u Parizu – nakon što je Macron, bez
glasanja u Narodnoj skupštini, povisio dob za umirovljenje za
dvije godine. Prosvjednici su blokirali i ulazak u muzej Louvre.
Prošlog tjedna na ulicama Francuske bili su milijuni ljudi.
Organizirano je 250 prosvjeda, blokiran je promet, policija je
bacala suzavce na prosvjednike. Gorjela je i gradska vijećnica u
Bordeauxu, a od tamo je došao i viralni video: Francuzi koji u
miru večeraju dok traju neredi.
Prosvjed za radio 101 1996. godine, sindikalno jedinstvo dvije
godine kasnije, Facebook prosvjedi 2011., kurikularna reforma
2016. godine – i Hrvatska je vidjela građanski neposluh, ali vrlo
često se čuje kako u Hrvatskoj nedostaje te kulture.
Međutim politolog Karlo Kralj sudjelovao je u
istraživanju Disobedient Democracy u kojem su pobrojali sve
prosvjede između 2000. i 2017. u Hrvatskoj, Portugalu, Srbiji i
Španjolskoj. Kada se usporedi učestalost prosvjedovanja s
veličinom zemlje – ispada da prosvjedujemo koliko i drugi.
“Imamo nekoliko uspješnih i dugotrajnih prosvjeda na desnici.
Hrvatska ima veoma jake desne organizacije kao što su
braniteljske udruge ili konzervativne udruge koje podupire
Rimokatolička crkva. Njihove prosvjedne aktivnosti su vrlo
posjećene i uspješne”, rekao je Karlo Kralj s Fakulteta
političkih znanosti i sociologije u Firenzi.
Ono što je istina da ne viđamo ovakve kadrove na ulicama
hrvatskih gradova.