Prošle je godine u Hrvatskoj kupljeno gotovo 14 tisuća rabljenih benzinaca i više od 45 tisuća rabljenih dizelaša. I dok se broj benzinaca povećao u odnosu na prethodnu godinu, kupljeno je 7000 dizelaša manje nego 2021. U zbroju, prošle je godine kupljeno oko 5000 rabljenih automobila manje
Europa je prelomila – ipak neće prestati proizvodnja automobila
na fosilna goriva, samo će točiti ekološki prihvatljivije
e-gorivo.
Tako nam i u budućnosti ostaje izbor između benzinca, dizelaša,
hibrida ili električnih. Kako je u našoj zemlji te koji je prvi
izbor Hrvata?
Vrijeme je za novi automobil. Zagrepčanin Frano
Krišto još bira marku i model. Zna samo da će biti rabljeni
jer sve drugo je preskupo.
“Zasad još samo rabljeno, ako se nađe kaj povoljnije. Novi auto
je…kaj ja znam… Onaj tko ima može kupit, a mi ovako srednje klase
biramo da što manje izgubimo”, govori.
No, i cijene rabljenih automobila su od COVID krize porasle jer
su se isporuke novih automobila, zbog poremećenih dostavnih
pravaca, odužile. Brže dostupni rabljeni su postali traženiji.
“Vozila nema dovoljno u ponudi, potražnja je veća nego ponuda i
cijene rastu. Međutim sad se događa nešto drugo, dobavni lanci su
se skratili i logično je očekivati da će se s vremenom ta cijena
dovesti u neka realna očekivanja”, kaže nam Ivan Pehar,
vlasnik salona rabljenih vozila.
Prošle je godine u Hrvatskoj kupljeno gotovo 14 tisuća rabljenih
benzinaca i više od 45 tisuća rabljenih dizelaša. I dok se broj
benzinaca povećao u odnosu na prethodnu godinu, kupljeno je 7000
dizelaša manje nego 2021. U zbroju, prošle je godine kupljeno oko
5000 rabljenih automobila manje.
Ipak, potražnja je još uvijek veća od ponude.
“Potražnja je konstantna. Činjenica je da vozila još uvijek ima
malo, projekcije su da će tako biti i ostat još neko vrijeme jer
stabilizacija tržišta se očekuje tek kad se stabilizira isporuka
novih vozila”, rekao je Bruno Svečak, direktor prodaje u
salonu za prodaju rabljenih automobila.
Na tržište utječu i odluke Europske unije. Obustavu proizvodnje
automobila s motorima na unutarnje izgaranje do 2035. blokirala
je Njemačka kojoj bi to bio udarac za jaku industrijsku granu. I
nakon tog roka proizvodit će se automobili koje pokreće takozvano
e-gorivo.
“Prirodnim putem se iz vode izdvaja vodik, a iz ugljičnog
dioksida se izdvaja ugljik i spajanjem vodika i ugljika metanol
koji se kasnije frakcijskom destilacijom može pretvoriti u benzin
i dizel”, ističe Hrvoje Paver, savjetnik u Sektoru za
trgovinu pri HGK.
Nijemci procjenjuju da će taj skupi proces do 2030. spasti na
cijenu standardnog goriva. Takvo gorivo će se moći koristiti u
standardnim automobilima, što znači da smo još daleko od potpunog
prelaska na električne aute. A ako je daleko Europa, Hrvatska je
još malo dalje.
“Idućih 15 godina minimalno mislim da to nije realno obzirom na
infrastrukturu, obzirom na potrošnju i proizvodnju električne
energije”, zaključio je.
Ipak, i Hrvati pokazuju ekološku svijest, pa uz uvoz rabljenih
automobila norme Euro 6, od 22 800 novih automobila kupljenih
lani njih 23 posto bilo na hibridni ili električni pogon.