Hrvatska je dobila preporuke koje bi mjere trebalo poduzeti kako bi se izbjegao ubrzan rast cijena nekretnina
Prema podacima Eurostata cijene kuća i stanova u Hrvatskoj su u
četvrtom kvartalu prošle godine rasle najviše u Europi, 17,3
posto. Za razliku od toga, u većini Europe zabilježen je silazni
trend: stopa rasta se spustila sa 7,3 posto na 3,6 posto.
Cijene nekretnina su, osim u Hrvatskoj, rasle u još u Estoniji i
Mađarskoj, dok se pad cijena bilježi u Danskoj, Švedskoj,
Njemačkoj i Finskoj.
Prodaja stanova pada jer središnje banke zaoštravaju monetarnu
politiku, pa su cijene tako pale i u Novom Zelandu i Australiji,
a ciklus još nije završen pa se nastavak pada očekuje i u SAD-u,
Britaniji, Francuskoj.
Hrvatska je dobila preporuke koje bi mjere trebalo poduzeti kako
bi se izbjegao ubrzan rast cijena nekretnina pa je tako pozvana
na donošenje mjera koje bi spriječile povećanje zaduženosti
kućanstva, odnosno državnih subvencija za stambene kredite.
Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj komentirao je i guverner
HNB-a Boris Vujčić, koji je kazao da je na nekretninskom
tržištu bilo “dosta pjene” te kako je u pitanju potencijalni
problem, javlja Novi list. Vujčić je istaknuo da su na
početku glavni uzrok rastu cijena bile niske kamate na kredite, a
s druge strane niske depozitne stope, zbog čega je dio ljudi
počeo povlačiti štednju iz banaka i ulagati u nekretnine.
Prvo pad transakcija, a onda pad cijena
“Sada se situacija promijenila i u Hrvatskoj smo, za razliku od
drugih zemalja, imali učinak prelaska na euro gdje je dio novca
prije konverzije otišao i u sektor nekretnina što je isto potaklo
rast cijena nekretnina. U ovom trenutku imamo i efekt ulaska u
Schengen i u eurozonu koji tržište nekretnina u Hrvatskoj čini
atraktivnijim nego prije”, kazao je Vujčić te dodao da sada imamo
dva faktora.
“Rast kamatnih stopa koji djeluje da cijene padaju ili
stabiliziraju se, ali imamo i efekt eurozone i Schengena koji
dalje podržava cijene nekretnina. To vjerojatno znači da tržište
postaje više fragmentirano, jer je recimo primorski dio za strane
kupce sigurno atraktivniji nego unutrašnjost Hrvatske”, kazao je
guverner.
Vujčić je napomenuo da je broj transakcija već počeo padati.
“Ono što obično vidimo na tržištu nekretnina je da prvo pada broj
transakcija, a nakon toga padaju cijene. Drugim riječima, ljudi
još uvijek traže nerealne cijene, ne mogu prodati i onda slijedi
pad cijena nekretnina. Na najvećem dijelu tržišta eurozone već
vidimo pad cijena nekretnina”, kazao je Vujčić.