Veliki petak se u različitim krajevima obilježava na različite načine, ali zajednička činjenica je da je ovo jedini dan u godini kad nema svete mise
Vazmeno trodnevlje započelo je Velikim četvrtkom, nastavlja
se na Veliki petak i traje tijekom Velike subote.
Nema svete mise
Sveta misa se ne održava jer je na taj dan Krist žrtvovao sebe na
križu i tako otkupio čovječanstvo, a svećenici vode obrede
Velikog petka, koji su odjeveni u crveno ruho kojim simboliziraju
mučeničku smrt. Taj dan ne zvone crkvena zvona. Obredi započinju
u šutnji i bez pjesme, obično oko 15 sati kad je Isus izdahnuo.
Križa, cvijeća ni svijećnjaka nema na oltaru jer se na taj način
simbolizira žalost zbog Isusove smrti i činjenica da su ga prije
razapinjanja ogoljeli i svukli mu odjeću.
Pokriveno drveno raspelo se donosi tijekom obreda i otkriva se u
tri stupnja, a na obredima vjernici čitaju Sveto pismo i
sudjeluju u svetoj pričesti hostijama koje su blagoslovljene dan
ranije na Veliki četvrtak.
Post i nemrs
Katolički vjernici od 18 do 60 godina danas obavezno poste, a za
starije od 14 godina je obavezan i nemrs, ne jede se meso. To se
ne odnosi na bolesnike, trudnice, dojilje i djecu.
U kontinentalnim dijelovima Hrvatske ljudi najčešće konzumiraju
grah, suho voće te tijesto sa sirom i orasima ili makom, a na
stolovima u Istri, Primorju i Dalmaciji je riba. U tom danu se
vjernik smije jedanput najesti do sita, ali se treba suzdržati od
konzumacije mesa.
Na ovaj poseban dan se treba suzdržati od poslova, osobito u
poljoprivredi i slavlja. Tada je obično tišina.
U raznim mjestima organiziraju procesije, a u Dalmaciji su
popularni Žudije, čuvari Kristova groba koji uprizore sve
događaje povezane s Kristovom mukom, smrti i uskrsnućem.