U 2022., u kojoj smo se vratili životu kakav smo poznavali prije pandemije, prijavljen nam je 101 slučaj nasilja u vrtićima i školama, dvostruko više nego 2021., kada je prijavljen 51, navodi u Izvješću za prošlu godinu pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević
Ured pravobraniteljice za djecu prošle je godine zaprimio
dvostruko više pritužbi za vršnjačko nasilje u školama i vrtićima
nego u 2021. godini, ali je dio njih preuveličan ili neutemeljen,
izvijestila je pravobraniteljica.
U 2022., u kojoj smo se vratili životu kakav smo poznavali prije
pandemije, prijavljen nam je 101 slučaj nasilja u vrtićima i
školama, dvostruko više nego 2021., kada je prijavljen 51, navodi
u Izvješću za prošlu godinu pravobraniteljica Helenca Pirnat
Dragičević.
Sedam se slučajeva odnosi na nasilje u vrtiću, 94 na nasilje u
osnovnoj i srednjoj školi, od čega 85 na vršnjačko nasilje.
Zbog vršnjačkog nasilja prijavljeno 1500 djece
Prema podacima Ministarstva rada, obitelji i socijalne politike
za 2021., zbog vršnjačkog je nasilja prijavljeno gotovo 1500
djece.
Pravobraniteljica ističe da “dojam snažnog porasta vršnjačkog
nasilja u školama daje sadržaj pritužbi roditelja koji, ponekad i
neistinito, opisuju teške oblike nasilja o čemu izvješćuju i
medije”.
Navodi da nadzori često utvrde značajno manji opseg i težinu
nasilnog ponašanja, a dio pritužbi pokazao se i neutemeljenim.
No, pojedini roditelji i nakon što se utvrdi priroda sukoba
inzistiraju da je riječ o nasilju i da je njihovo dijete žrtva te
traže stroge sankcije za “zlostavljača”, a postupanje škole koje
nije u skladu s njihovim očekivanjem doživljavaju kao propuste pa
djelatnike prijavljuju raznim institucijama.
Pirnat Dragičević prenosi navod jedne škole da imaju sve veći
problem s neprimjerenim i neosnovanim optužbama i traženjima
roditelja koji žele informacije o drugoj djeci, sudjelovanje u
aktivnostima škole, prijete prijavama i medijima.
“Neki roditelji se obrušavaju ružnim komentarima na kompetentnost
i profesionalnost djelatnika škole, udružuju se u roditeljske
grupe na društvenim mrežama u kojima pišu ružne komentare o
drugoj djeci i roditeljima. Takve grupe mogle bi se opisati kao
grupe mržnje prema pojedinom djetetu”, ističe pravobraniteljica.
Škole se, dodaje, osjećaju nezaštićeno i izložene javnim napadima
koji se ne sankcioniraju.
Pojedini se roditelji na ponašanje neke djece pritužuju već u
njihovoj vrtićkoj dobi.
“Nerijetko i uobičajene razvojne sukobe između male djece koji
završe ugrizom, guranjem i grebanjem ili istraživanje spolnosti
primjereno dobi, vide kao (seksualno) zlostavljanje i traže
poduzimanje “oštrih” mjera prema drugom djetetu i njegovim
roditeljima. Pritom nerijetko drugo dijete nazivaju
“zlostavljačem, seksualnim manijakom” i slično”, piše
pravobraniteljica.
Pritom ne spori potrebu da vrtići educiraju roditelje o razvojnim
osobitostima i ponašanju koje je uobičajeno za određenu dob.
U dubokom i dugotrajnom siromaštvu 14.000 djece
Izvješće na gotovo 280 stranica donosi pogled na stanje dječjih
prava u Hrvatskoj.
Iz njega su vidljivi pomaci, ali i ključni problemi u
ostvarivanju njihovih prava, kaže pravobraniteljica pa navodi
dječje siromaštvo, nasilje nad djecom, diskriminaciju,
ostvarivanje prava djece s teškoćama u razvoju, nedostatnu
podršku za mentalno zdravlje te neodgovarajuću zaštitu djece bez
odgovarajuće roditeljske skrbi.
U Hrvatskoj svako peto dijete živi u riziku od siromaštva i
socijalne isključenosti, u dugotrajnom i dubokom siromaštvu živi
14 tisuća djece korisnika zajamčene minimalne naknade.
Pravobraniteljica pozdravlja ovogodišnje povećanje te naknade i
uvođenje besplatnog školskog obroka, no, upozorava da to ne
pokriva troškove života i potrebe djece, niti im je dostatna
pomoć pri izlasku iz siromaštva.
Kad je riječ o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koncem
2022. u ustanovama je bilo 818 djece, 11 više nego godinu prije.
Povećanje broja djece bilo bi i veće da njihovi kapaciteti nisu
popunjeni, navodi Pirnat Dragičević i kao poseban problem ističe
situacije u kojima dijete treba žurno izdvojiti iz obitelji i
smjestiti.
Upoznati smo sa situacijama u kojima su ustanove unatoč
prekapacitiranosti primile djecu koja su tada spavala u dnevnim
boravcima ili u prostoru knjižnice, ali i sa slučajevima kada su
ustanove odbile primiti dijete na smještaj, navela je.
Ured pravobraniteljice lani je postupao u 3799 predmeta, od kojih
su 1932 bila nova, najveći broj prijava ponovo je bio iz područja
obrazovanja te ostvarivanja roditeljske skrbi.