Više od 2000 tona svinjskog mesa pojelo se i ovog Uskrsa. Šunka, vratina ili plećka – prosječni Hrvat i ovih je blagdana pojeo oko pola kilograma svinjetine koju smo platiti 15 do 20 posto više u odnosu na lani
Nikad skuplji Uskrs, a nikad veća potrošnja! RTL doznaje da smo u
velikom tjednu potrošili nešto više od 738 milijuna eura. Prema
podacima Porezne uprave, to je gotovo 100 milijuna eura više nego
lani. No, to ne znači da smo postali bogatiji, već podaci su to
koji konkretno pokazuju posljedice visoke inflacije, odnosno
rasta cijena.
Više od 2000 tona svinjskog mesa pojelo se i ovog Uskrsa. Šunka,
vratina ili plećka – prosječni Hrvat i ovih je blagdana pojeo oko
pola kilograma svinjetine koju smo platiti 15 do 20 posto više u
odnosu na lani.
“Pa ove godine je jako sve skupo, u trgovinama je abnormalno
visoka cijena svega. Recimo, ja sam ove godine odojka plaćala po
7,5 eura kilogram”, rekla je Ljuba Čolić.
“Potrošila sam puno više ove godine u odnosu na lanjski Uskrs”,
rekla je Karmen Androić Juraić, a na pitanje o tome je li
kupovala nešto više dodala: “Ne, uobičajeno – šunkica, jaja,
lignje”.
Plaćali smo i nikad skuplja jaja, tijekom Velikog tjedna pojeli
smo ih, procjenjuje se više od 80 milijuna.
Da se nije štedjelo, pokazuju i podaci Porezne uprave. U Velikom
tjednu 2019. potrošili smo 522,8 milijuna eura. Godinu poslije,
lockdown zatvorio je dućane, ali i novčanike pa je potrošnja pala
210 milijuna eura, odnosno na 312,6 milijuna eura. A onda skok.
Lani smo u vrijeme Uskrsa potrošili 642,3 milijuna eura, a ove
godine u tjedan dana rekordnih 738,4 milijuna eura.
“Puno je to, zaista puno! Očito Hrvati imaju novaca”, zaključila
je Ivanka Puklek iz Zagreba.
“Ljudi sjede po kafićima, i troše, a siromasi smo. Ja to ne
razumijem, ne shvaćam”, istaknula je Marija Gerbes.
Uskrs nam je prošao u znaku sveopćeg poskupljenja. Visoke cifre
na računima, bez sumnje, rezultat su visoke inflacije.
“Imamo inflaciju koja neminovno diže cijene”, rekao je Marko
Budimir, potpredsjednik Izvršnog odbora HUP-Udruge trgovina.
Najbolje se to vidi na računima. Samo lani tijekom Velikog tjedna
izdano ih je nešto više od 48 milijuna, točnije njih 48 718 967.
Ove godine njih 47 352 090. Iako je njihov broj u odnosu na lani
manji 2,8 posto, iznos na računima veći je 15 posto.
“Zbog toga što je prosječna inflacija oko 10,8 posto, a u hrani
je 17 posto a kako za Uskrs ljudi kupuju rotkvice, meso, jaja –
dakle hranu, ja bih rekao da je uskrsna inflacija, kada se gleda
ono što ljudi kupuju negdje oko 15 posto, što znači da je
potrošnja gotovo ista kao i prošle godine”, rekao je Boris
Podobnik, prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Što znači da nam je na stolu bilo više-manje jednako šunki, jaja
i janjetine – samo je njihova cifra na računu itekako veća.