ŠTO JEDEMO?

Dali smo u Dr. A. Štampar na analizu juneći but, biftek, pileća prsa. Rezultati su nas iznenadili

Pixsell/Filip Kos/Ilustracija

Dr. Dario Lasić otkriva otkud rupice na površini mesa te savjetuje koje meso treba preskočiti: 'Ako se promijenila boja i ako je površina mesa sluzava. To znači da je meso staro'

Evo ga, rezultati ispitivanja su gotovi.

Juneći but, odresci junećeg buta, biftek, pileća prsa i tuna
steak. Rezultati – iznenađenje, i to pozitivno.

“Ni jedan od ovih uzoraka mesa i tune nije imao zabilježenu
prisutnost nitrita, tako možemo zaključiti da uzorci nisu bili
stari”, kazao je voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane
NZJZ-a Dr. Andrija Štampar Dario Lasić.

Injektiranje mesa sa slanom otopinom, uvjeravaju stručnjaci, nije
neobično. No, s mesom koje smo donijeli na analizu – to nije bio
slučaj.

“Juneći but i odresci od junećeg buta su imali na razini od 3200
do 3600 miligrama po kilogramu, i to je na tragu onoga što imamo
u literaturi. Da je bilo preko 5000, dakle preko 5 posto, onda bi
mogli sumnjati da su namjerno ubrizgavali polifosfate da bi meso
dobilo na vodi”, govori Lasić.

Pileća prsa, kao i tuna steak – isto u dopuštenim granicama. No,
zdravstveno neispravna hrana ipak dolazi do stola. Gotovo nema
dana, a da se iz prodaje ne povuče neki proizvod.

“Ja to meso ne jedem, to je svakom jasno da to nije jestivo.
Konačno je tu i odgovor od čega su toliki rakovi, posebno debelog
crijeva, isključivo od hrane”, kazala je Zlata Šala iz
Zagreba.

“Imam nekog mesara kod kojeg uzimam stalno, inače u lancima se ne
usudim uzimat”, kazala je Nada Filipović iz Zagreba.

Uvoz mesa u Hrvatsku u stalnom je porastu. Samo lani uvezli smo
više od 175 tisuća tona. Naviše svinjetine i to iz Mađarske i
Njemačke. Kontrole su svakodnevne.

“Na godišnjoj razini to je preko 3000 uzoraka koji se uzimaju, na
čemu se napravi 130 tisuća analiza i to se radi samo o kemijskim
kontaminantima. Imamo jako dobru sliku i možemo zaključiti da je
hrana u Hrvatskoj sigurna”, govori stručna savjetnica u Centru za
sigurnost hrane HAPIH-a Brigita Hengl.

Kad mesu istječe rok trajanja, najčešće se zamrzava. Tada mu je
rok trajanja od šest mjeseci do godinu dana. No, često se više
puta odmrzava, vakumira, prepakirava i onda završi na akciji.
Razliku između dobrog i lošeg lako je uočiti.

“Mogle bi biti rupice na površini mesa, ako su malo deblje igle
koje su ostavile tragove od uboda. Naravno, senzorski – ako je
boja promijenjena, naravno da će nas to odbiti. Sluzavost
površine mesa govori da se radi o neadekvatnom čuvanju i da je
meso staro”, kazao je Lasić.

A kako se to staro meso ne bi našlo na vašem tanjuru, drugi put
pri kupnji imajte na umu ove savjete.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest