Tko živi u Zagrebu, prirez plaća 18 posto, a oni koji žive u Samoboru, Svetoj Nedelji ili Bjelovaru nula posto. Karlovčani ga plaćaju 9 posto, Dugorešani 10 kao i Ozaljčani, a Ogulinci i Slunjani 5 posto
Gradilišta i dizalice su u već godinama u Svetoj Nedelji
uobičajena pojava, a pored novih zgrada često grade još novije.
Iako se nalaze niti deset kilometara tračne linije od Trga bana
Josipa Jelačića, za razliku od Zagrepčana kji plaćaju 18 posto
prireza, oni koje se tu dosele, neće uopće plaćati prirez.
Prevedeno, to znači da će svatko tko u Zagrebu radi za neto plaću
od tisuću eura, samim preseljenjem u Svetu Nedelju i spuštanjem
stope prireza sa 18 na nulu, mjesečno zarađivati 22 eura više.
Tvrtka za uređenje poslovnih interijera preselila je svoj ured iz
Zagreba u Svetu Nedelju. Iako prirez na firmu ne odnosi, direktor
tvrtke H2 Komunikacije Ratko Čoporda zna kako život u
tom gradu utječe na zaposlenike.
“Ljudi direktno osjećaju prednost toga što žive u Svetoj Nedelji,
da je našla neke druge izvore financiranja tih javnih servisa, a
kako bi samim građanima ona bila dostupna bez njihovog direktnog
involviranja”, rekao je Čoporda.
Svojevrsni pionir u upravljanju gradom bez prihoda, gradonačelnik
Svete Nedelje Dario Zurovec u drugom mandatu, kompletno
je ukinuo prirez s prvim danom 2019. i sekunde nije požalio.
“Godišnje smo nešto manje od milijun eura uprihodili od prireza,
a recimo sada smo bez prireza u plusu završili praktički na
milijun i 600 tisuća eura. Znači, ako izražavamo u kunama, to je
oko 12 milijuna kuna”, pojasnio je Zurovec i rekao da su to
nadomjestili EU fondovima i povlačenjem sredstava iz drugih
izvora.
“No, u glavnom gradu koji godišnje od prireza ubere 126 milijuna
eura, tu cifru ne mogu samo tako nadomjestiti”, dodao je Zurovec.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević rekao je da
kada ne bi bilo subvencije iz proračuna, karta ZET-a bila bi tri
ili čak četiri puta skuplja kako bi bili na nuli i kako ne bi
otišli u stečaj.
“Tako da samo budemo svjesni što znače sve subvencije iz gradskog
proračuna. Ili recimo, vrtići bi bili više od dvije tisuće kuna
mjesečno”, poručio je Tomašević.
Što se ostatka države tiče, Osijek ima stopu prireza od 13 posto,
samo šest eura više na zagrebačku plaću od tisuću eura. Slavonski
Brod ima šest posto prireza i 14 eura ekstra prema Zagrebu.
Rijeka je, kao i Osijek, na 13 posto i šest eura plusa prema
glavnom gradu. Šibenik ima 10 posto i 10 eura više od Zagreba.
U Karlovačkoj županiji je situacija sljedeća: Karlovčani ga
plaćaju 9 posto, Dugorešani 10 kao i Ozaljčani, a Ogulinci
i Slunjani 5 posto.
Split ima drugi najveći prirez, 15 posto i samo četiri eura više
od Zagreba. Od južnih gradova Vis ima najniži prirez, samo tri
posto, odnosno 16 eura više na zagrebačku plaću od tisuću eura.
Najviše se buni, očekivano, Split koji od prireza ima 12 milijuna
eura godišnje.
“To je otprilike onoliko koliko mi godišnje ulažemo u sve
infrastrukturne projekte, gradnje cesta, vrtića i svega ostalog,
da bi mogli zaista razvijati naš grad. Premijer, kako se čini,
ionako misli da je za svaki suficit u svakom lokalnom proračunu
zaslužna upravo njegova vlada”, rekao je splitski gradonačelnik
Ivica Puljak.
“Koliko smo novaca mi omogućili da budu prihodi jedinica lokalne
zajednice u odnosu na prije. Oni su svi postali akteri
zahvaljujući porukama naše Vlade, a ne neke druge Vlade”, poručio
je premijer Andrej Plenković.
Kao zamjena prirezu spominju neke druge mogućnosti za lokalne
zajednice, ali kako kažu stručnjaci, ni po čemu revolucionarne.
“Što ako će se lokalnoj samoupravi dati mogućnost da ona uvodi
lokalni porez na dohodak. Nije prirez, ali je porez. Što smo
dobili? To je jedna besmislica u reformi, ili pristupanju ovom
problemu”, osvrnuo se porezni stručnjak Vlado Brkanić.
Nije čudo da ususret superizborne godine Vlada najavljuje
superrasterećenje plaća, a ako im ukidanje prireza doista prođe,
time će, više nego ikoga drugog, pogoditi velike gradove. U tri
od četiri takva, da se ne zaboravi, HDZ nije na vlasti.