Voditelj projekta Dražen Babić je rekao da CGO na Babinoj gori predstavlja suvremenu infrastrukturu za gospodarenje otpadom.
U Karlovcu je danas održana početna konferencija projekta “Centar
za gospodarenje otpadom Babina gora” ukupne vrijednosti 43,6
milijuna eura, financiranog iz fondova Europske unije, od Fonda
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te od županija
Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske, odnosno gradova
Karlovac, Ozalj, Duga Resa, Slunj i Ogulin, kojega tvrtka
Kodos provodi od 8. veljače 2018. do kraja ove godine.
Poručeno je da bi taj centar trebao započeti s radom 2026.
godine.
– U studenom prošle godine smo potpisali ugovor za izgradnju
centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori, a u siječnju ove
ugovore za izgradnju pretovarnih stanica. U prvih nekoliko
mjeseci je Kodos prošao kroz izazove koji se javljaju u
svakom projektu. U ovome trenutku imamo pet gradilišta na pet
lokacija. Kada se govorilo o centru za gospodarenje otpadom na
Babinoj gori uvijek se govorilo o projektu koji kasni i mnogi su
vjerovali da neće nikada biti ostvaren. Želimo predstaviti taj
projekt na drugi način, izvijestiti vas što je taj centar, koja
će se tehnologija koristiti, kako će sustav funkcionirati i što
će donijeti lokalnoj zajednici, poručila je direktorica
Kodosa Marija Tufeković.
Voditelj projekta Dražen Babić je rekao da CGO na Babinoj gori
predstavlja suvremenu infrastrukturu za gospodarenje otpadom i da
je jedan od 11 takvih u Hrvatskoj, da mu je primarna svrha
“riješiti pitanje obrade dijela miješanog komunalnog otpada s
područja Karlovačke, zapadnog dijela Sisačko-moslavačke i
sjeveroistočnog dijela Ličko-senjske županije”.
– Sastavni dio projekta su i četiri pretovarne stanice koje se
upravo grade – u Karlovcu, Slunju, Ogulinu i Otočcu. Vrijeme
provedbe projekta je određeno financiranjem iz fondova Europske
unije. U fazi smo faziranja projekta te će se financiranje
nastaviti kroz sljedeću omotnicu EU sredstava za razdoblje
2021.-2027., rekao je Babić.
Nastavio je da projekt obuhvaća potrebe oko 140.000 stanovnika,
da obuhvaća sedam gradova i 22 općine, da je nominalni godišnji
kapacitet postrojenja do 30.000 tona odstatnog miješanog otpada,
“a to je onaj koji nije namijenjen reciklaži na izvoru”.
– Cilj projekta je uspostava suvremene infrastrukture za obradu i
zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, u skladu sa standardima
Europske unije i zakona Republike Hrvatske. Ideja je uvećanje
udjela otpada pogodnog za reciklažu. Čak i onaj dio materijala
pogodnog za recikliranje koji nije izdvojen na izvoru u plave,
žute i druge kante u centru će se još dodatno izdvojiti. Cilj je
smanjiti i količine biorazgradivog otpada. Konačno, kad centar
proradi, cilj je zatvoriti sva postojeća odlagališta otpada,
dodao je Babić.
Naveo je da će se otpad prikupljati odvojeno po vrstama i da će
to činiti komunalne tvrtke, kao i do sada. “Prikupljeni ostatni
komunalni otpad će se preko pretovarnih stanica ili izravno
dopremati na Babinu goru”, dodao je.
Podsjetio je da je još 2006. godine utvrđena ta lokacija, a da je
2011. provedena studija utjecaja na okoliš.
– Ključni dio centra je postrojenje za mehaničko-biološku obradu
otpada. To omogućuje veći stupanj recikliranja, ponovnu upotrebu
resursa i smanjenje količine stakleničkih plinova. Prvo se
izdvaja otpad pogodan za materijalnu oporabu, a onda gorivo iz
otpada te proizvod sličan komposti i slični kompost. Za izgradnje
moraju biti poštivani svi ugovori zaštite okoliša, a sam rad, kad
centar bude pušten u pogon, se također mora odvijati po strogim
pravilima zaštite okoliša i prirode, naglasio je Babić.
Karlovački gradonačelnik Damir Mandić je pozvao na mijenjanje
svijesti.
– Sve što će se izgraditi bit će ‘hladna infrastruktura’. No, da
bi ona funkcionirala, mora postojati povjerenje u sve one koji su
radili na tom projektu i koji će raditi u tom centru. Ne treba se
zanijeti da će biti riješen problem gospodarenja otpadom samom
izgradnjom centra. Razdvajanje otpadom na kućnom pragu je ključno
– tada će doći manje otpada u CGO. Valja imati povjerenje u
struku koja je sve to osmislila i koja će to ostvariti, rekao je
Mandić, a s njime se složila i županica Martina Furdek-Hajdin
koja je dodala:
– Često se početak fizičkih aktivnosti na terenu u općoj javnosti
smatra početkom projekta, no vidimo da se mnogo radi i prije
toga. Nismo bili tim koji je započeo ove projekte, ali se nadam
da ćemo biti onaj koji će ga privesti kraju. Prilagođavali smo
projekt da bismo jamčili da će biti primijenjena najsuvremenija
tehnologija.