Najisplativije zanimanje u Hrvatskoj je kontrolor leta. Oni u prosjeku zarađuju preko tri tisuće eura. Što se tiče najslabije plaćenih, među njima su blagajnici u trgovinama. U Sindikatu trgovina su prema posljednjim dostupnim podacima izračunali da se radom na kasi prosječno zaradi samo 618 eura mjesečno
Petar Panjkota si je dao truda i doznao prosječne plaće koje
je prezentirao u studiju RTL Direkta. Riječ je o grubim
izračunima prosječne plaće pri čemu su Direktovoj ekipi pomogli
sindikati, udruge, ljudi iz sustava s obzirom na to da prosjek
plaće ovisi o nizu parametara, godinama staža, prijavljenoj
djeci, raznim dodacima, ali ugrubo smo došli do konkretnih
brojki.
Što se medicinskih sestara tiče, prosjek plaće ovisi i o tome
rade li u domovima zdravlja, smjenskom radu u bolnicama, noćnim
šihtama, blagdanima što donosi neke bonuse. No, sestra koja radi
u jutarnjoj smjeni bolničke poliklinike prosječno zarađuje samo
800 eura. Zahtjev da se takva plaća poveća za 10 posto doista se
ne čini nerazumnim. Tim više, ako znamo da su liječnici dobili
povećanje koeficijenata, prije čega su, recimo, liječnici
obiteljske medicine imali prosječnu plaću od 1427 eura, a s
povećanjem koeficijenata plaća će im od lipnja rasti za 200 ili
300 eura, ovisno o tome imaju li specijalizaciju.
Liječnici koji rade kao specijalisti imaju, kako je sam ministar
nedavno objavio, prosječnu plaću od gotovo 2800 eura. A što su
dobili liječnici, to i još više žele dobiti i suci. Jer, kako su
objavili iz Udruge sudaca, prosječna plaća prvostupanjskog suca
iznosi 1522 eura, a da su sudačke plaće u zadnje 24 godine
pratile rast prosječne plaće, prvostupanjski sudac bi prosječno
zarađivao gotovo tri i pol tisuće eura, dakle 2 tisuće eura više
od ovoga. I zato im onda valjda nije prihvatljiva povišica od
samo 500 eura.
Što je s učiteljima? Školski sindikati traže veće plaće
za deset posto
Da, kao i medicinske sestre, zahtjev ne djeluje nimalo
pretjerano. Jer plaća učitelja u osnovnoj školi, dakle na jako
odgovornom radnom mjestu, posebno u ovo vrijeme kada je sve više
nasilja u školama, a autoritet učitelja sve narušeniji, iznosi
niti 1200 eura. Za usporedbu, onaj tko želi ove sezone konobariti
na Jadranu zaradit će prosječno tisuću eura, uz napojnice koje
učitelji ne dobivaju. Prema tome, ispada da je isplativije biti
nositelj tacne nego nositelj obrazovanja budućih generacija.
Čime se u ovoj državi najisplativije ili najmanje
isplativo baviti?
Tu su stvari dosta očekivane i ne mijenjaju se puno.
Najisplativije zanimanje u Hrvatskoj je kontrolor leta, oni u
prosjeku zarađuju preko tri tisuće eura, uz menadžere su jedina
profesija koja prebacuje tri tisuće. Morate se jedino dugo
školovati, stjecati iskustvo i onda na dnevnoj bazi raditi jedan
od najstresnijih poslova. Puno manje stresan, ali ne i puno manje
isplativ je posao farmaceuta. Zaposleni u toj industriji, jednom
od uspješnijih dijelova hrvatskog gospodarstva, u prosjeku
zarađuju više od 2700 eura. I, naravno, kao i u svakoj drugoj
razvijenijoj zemlji svijeta, isplativo je baviti se
informacijskim tehnologijama – programer u IT firmi prosječno
mjesečno kući donosi 1668 eura.
Što se tiče najslabije plaćenih, među njima su blagajnici u
trgovinama, iako tu plaće jako variraju od firme do firme, u
Sindikatu trgovina su prema posljednjim dostupnim podacima
izračunali da se radom na kasi prosječno zaradi samo 618 eura
mjesečno.
Još slabije plaćen je posao zaštitara, još jednog zahtjevnog i
stresnog zanimanja, oni u prosjeku zarađuju samo 615 eura, možda
zaposleni u narodnjačkim klubovima nešto dižu taj prosjek. A
najneisplativije zanimanje u Hrvatskoj je tekstilna radnica – one
zarađuju tek 577 eura mjesečno. A njihovi su sindikati svojedobno
procijenili da tekstilne radnice rade svakodnevno par sati više
od standarda, i do 60 sati tjedno, na internetu su se mogle
čitati priče o užasnim uvjetima u kojima rade. To je ona surova
strana kapitalizma, u Hrvatskoj, ali i svugdje.
Ali nije baš svugdje tako, zaštitari u Njemačkoj imaju plaću 1800
eura.