Besmisleno skrojene izborne jedinice, glas Dalmatinca koji vrijedi manje nego glas Slavonca, i više birača nego punoljetnih stanovnika, sve je to Hrvatska i naša pravedna izborna pravila. Strpljivo smo čekali promjene koje najavljuje Vlada, da bi onda saznali da su promjene minimalne
Mojmira: Panjkota, džabe smo se nadali pravdi, dakle, ipak samo kozmetika?
Iako svi pametni i učeni ljudi u ovoj zemlji, počevši od ustavnih stručnjaka, već mjesecima trube da nam treba potpuno novi kroj izbornih jedinica, dobili smo rezuckanje i krpanje postojećeg, ili kako je premijer sam rekao, minimalnu modifikaciju.
Ali najbolje da neznatnost promjena prikažemo na karti. U postojećem stanju deset je izbornih jedinica, iz svake se bira po 14 zastupnika, plus dijaspora i manjine.
Prema njemu, Zagrepčani su besmisleno raspršeni na četiri jedinice, većina ih je u prvoj, ovi s istoka u drugoj, s jugozapada u šestoj, dok je južni dio Zagreba u sedmoj.
Dakle, imamo suludu situaciju da su stanovnici Jaruna u istoj jedinici s ljudima iz Novog Vinodolskog.
A što se birača po jedinicama tiče, na zadnjim izborima bilo ih je od 318 tisuća u četvrtoj, do čak 414 tisuća u desetoj. Dakle, odstupalo se do čak 18 posto, zbog čega je Ustavni sud i naložio da se mijenja zakon jer razlika u broju birača prelazi razinu od pet posto, glasovi ne vrijede jednako, izbori nisu regularni.
Pa je tako HDZ-ov gremij osmislio ovo:
Zadržavaju model od 10 izbornih jedinica s po 14 zastupnika, a 78 posto birača, dakle njih četiri od pet, ostaje u istim jedinicama kao i na zadnjim izborima. Zagreb se dijeli na tri, umjesto četiri jedinice, i više nema dijeljenja kvartova, tako da recimo na Trešnjevci neki glasaju u prvoj, a neki u sedmoj jedinici. Sve jedinice imat će oko 360 tisuća birača, s odstupanjem u broju od oko tri posto.
Mojmira: Znači Zagrepčani više neće glasati s ljudima koji žive na moru, ali i dalje će ostati neke neprirodne jedinice, onako otprilike kako se radi famoznim gerrymanderingom u Americi?
Da, svaka od deset jedinica barem će se minimalno mijenjati, recimo povećat će se teritorij dvije slavonske izborne jedinice, četvrte i pete, u kojima se zbog iseljavanja znatno smanjio broj stanovnika.
Ali, i dalje ostaju kontroverze, prije svega izgled površinom najveće jedinice, sedme, u njoj će, na primjer, glasati birači koji žive u Bakru kod Rijeke, pa onda ljudi u Novskoj u zapadnoj Slavoniji, i oni u Obrovcu i Gračacu u Zadarskoj i Ličkoj županiji. To je prijedlog koji su iskrojili HDZ-ovci sami, bez konzultiranja preporuka ustavnih stručnjaka. I ne samo da ih ništa nisu pitali, ne samo da su ignorirali njihov apel da cijeli proces bude transparentniji, nego je premijer mrtav-hladan rekao da su oni i ovako i onako bliži lijevom političkom spektru. Pa onda očito ne mogu više biti stručnjaci.
Ignorirao je premijer, naravno, i oporbu, a Peđa Grbin mu je poručio: “Znači, svi u državi mu govore, od profesora Ustavnog prava, ustavnih sudaca, demografa, od nas iz oporbe, ‘brate, ne baziraj to na popisu birača, zato što nije precizan, nisu točni podaci, imaš popis stanovništva, radi po tome, kao što rade Amerikanci’. Napravi na bazi podataka koji je koliko-toliko točan, osiguraj da glas u Belom Manastiru, Čakovcu, Umagu, Dubrovniku, vrijedi isto. Poštuj granice županija. Nije teško. Nije nuklearna fizika.”
Prijedlog oporbe sličan je prijedlogu GONG-a, oni misle da je maloj Hrvatskoj dovoljno 6 izbornih jedinica?
U odnosu na HDZ-ov model, uvodi se šest izbornih jedinica, njih pet plus Grad Zagreb, a ključno je da od jedinice do jedinice varira broj birača, u skladu s brojem ljudi koji u njoj žive.
Tako bi se najviše zastupnika, njih 29, biralo u Dalmaciji koja bi obuhvaćala četiri županije, zastupnik manje birao bi se u Zagrebu, pet slavonskih županija biralo bi 24 zastupnika, sjeverozapadna Hrvatska 21-og zastupnika, središnja Hrvatska njih 20, a tri županije u zapadnoj Hrvatskoj, Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska birale bi najmanje, njih 18.
Premijer je protiv ovog nejednakog broja zastupnika, kaže da bi to značilo fragmentaciju političke scene u Saboru i potaklo stvaranje neovisnih pokreta na lokalnoj razini, iako nije baš jasno što je u tome loše u jednoj demokraciji. HDZ-ov prijedlog prodaje ovako.
Plenković je to obrazložio: “Ne može sve ostati isto, da bismo ispunili te ciljeve išlo se za jednim ovakvim prijedlogom koji je maksimalno teritorijalno koherentan, a i fer i korektan prema svima.”
Eto, koherentno, fer i korektno, bolje je da zašutimo i ne dovodimo najbolji prijedlog u pitanje.
Mojmira: Hvala, Panjkota. Minimalno prekrajanje nečeg što je otpočetka nije pravedno, uz ignoriranje mišljenja struke, fer je baš prava riječ.