Promatra li se najvećih deset kompanija, slika zagrebačkog gospodarstva de facto je slika gospodarstva Hrvatske. S nacionalne liste tri velike kompanije, koje sjedišta imaju izvan Zagreba, PPD koji je pozicioniran u Vukovaru, te Lidl u Velikoj Gorici i Plodine u Rijeci
Polovica gospodarske snage Hrvatske je u Zagrebu. Pokazuju to i
najnoviji podaci Fine iz obrađenih financijskih izvješća za
prošlu godinu, a koje donosi
Poslovni dnevnik. Glavni hrvatski grad, u kojemu živi manje
od četvrtine stanovnika, u odnosu na ostale dijelove Hrvatske
dominantan je po svim kriterijima.
Na njegovu području sjedište ima trećina od 150.900 tvrtki, u
njima je bilo zaposleno 38% svih radnika u gospodarstvu, a
prihodi koje ostvaruju gotovo su polovica svih prihoda hrvatskih
kompanija (536 milijardi kuna), kao i dobiti (35,7 milijardi
kuna), ali u prošloj godini zaslužni su i za najviše gubitaka
ostvarenih u gospodarstvu. Iskazali su gubitak od 17,5 milijardi,
što čini više od 62% gubitaka hrvatskih tvrtki u 2022.
Diktiranje tempa
To je značajno pogoršanje u usporedbi s rezultatima koji su
zabilježeni godinu ranije, jer su iskazani gubici zagrebačkih
tvrtki porasli više od 132%, a time i njihov udio u ukupnim
rezultatima.
U 2021. Zagreb je “proizveo” oko 45% svih gubitaka domaćeg
gospodarstva. Ipak, oni koji su pozitivno poslovali, a njihova
ukupna dobit porasla je za 19%, pridonijeli su da, kad se podvuče
crta, zagrebačko gospodarstvo godinu zaključi s konsolidiranom
neto dobiti od 18,2 milijarde kuna. Na godišnjoj razini to ipak
znači slabiji rezultat, za 18%.
Zagrebačke kompanije diktiraju tempo ukupnom gospodarstvu,
prihodi su im rasli brže od prosjeka na državnoj razini, ali i
rashodi. Značajno brže rastao je i izvoz, stopom od 61% naprama
42% na državnoj razini, s time da u izvozu Zagreb na nacionalnoj
razini sudjeluje sa 42%.
Iznadprosječan je rezultat i u uvoznim poslovima, u kojemu Zagreb
prednjači. Njegove tvrtke ostvaruju 59% ukupnog uvoza, a lani su
imale i njegov snažniji rast u odnosu na prosjek. Povećan je
iznad 40%, gotovo pet postotnih bodova više od prosječnog porasta
uvoza u prethodnoj godini.
Promatra li se najvećih deset kompanija, slika zagrebačkog
gospodarstva de facto je slika gospodarstva Hrvatske. Izostaju,
naime, s nacionalne liste tri velike kompanije, koje sjedišta
imaju izvan Zagreba, PPD koji je pozicioniran u Vukovaru, te Lidl
u Velikoj Gorici i Plodine u Rijeci.
Ina je lider, s više od 22 milijarde kuna prihoda, a za razliku
od godinu ranije, na listu su u sam vrh stigle dvije tvrtke koje
su se podigle s krčkim LNG terminalom i trgovinom ukapljenim
prirodnim plinom – MET Croatia Energy Trade i MVM CEEnergy
Croatia. One su preskočile Konzum Plus, te HEP-Proizvodnju,
Petrol, Hrvatski Telekom, trgovački lanac Spar, HEP Elektru i
farmaceutsku kompaniju Pliva.
Među 10 s 17 zaposlenih
Tih je deset kompanija ostvarilo zajedno više od petine svih
prihoda u hrvatskom gospodarstvu, više od 118 milijardi kuna
prihoda, te je ostvarilo više od tri milijarde kuna neto dobiti.
Najjača desetorica zapošljavaju nešto manje od sedam posto
zaposlenih u gospodarstvu Hrvatske, ukupno 25.700 radnika, pri
čemu valja primijetiti da dva nova igrača među prvih 10 zajedno
imaju svega 17 zaposlenih.
Tradicionalno, zagrebačke plaće odskaču od onih na nacionalnoj
razini, a lani su u prosjeku iznosile 7990 kuna neto, 700-njak
kuna više nego u okruženju u tzv. zagrebačkom prstenu, a 1017
kuna više od prosjeka neto plaće koje su isplaćene u hrvatskom
gospodarstvu.
Promatra li se pokazatelje za proteklih pet godina, trendovi u
zagrebačkom gospodarstvu su pozitivni, unatoč vidljivom tragu
koji je na rezultate ostavila pandemija koronavirusa u 2020. U
odnosu na 2018. broj poduzetnika porastao je za oko 14%, broj
zaposlenih pri tom je, istina, rastao nešto sporije, oko 4%, ali
su prosječne plaće porasle gotovo za 25%. Prihodi su veći za 43,
a rashodi za 44%, a konsolidirana neto dobit za preko 14%.