Za 24 velika projekata iz EU fondova stiže gotovo 6 milijardi eura. Uglavnom su to dionice pruga dva najznačajnija međunarodna koridora od Rijeke do granice s Mađarskom i od granice sa Slovenijom do Srbije
Vlakom na odredište stići na vrijeme za mnoge je putnike
nemoguća misija.
Snježana Tomić iz Zagreba kaže da vlakovi kasne uglavnom
10-15 minuta, a nekada i 40 minuta. “Ali nama koji idemo s posla
navečer u neko doba je to jako bitno”, govori nam.
Višnja Vid kaže da oni kao putnici znaju biti nervozni,
živčani dok čekaju. “Ali nema šanse da se nešto napravi, a da
bude sve onda potpuno na vrijeme”, govori nam.
Kasni se zbog radova. Grade se nove pruge, obnavljaju postojeće
jer ovo je desetljeće željeznice.
Glasnogovornica HŽ Infrastrukture Željka Miša otkriva:
“U željezničku infrastrukturu ulaže se više nego ikada u
povijesti i provodimo 24 velika projekta modernizacije i obnove.
Uglavnom su to dionice pruga dva najznačajnija međunarodna
koridora od Rijeke do granice s Mađarskom i od granice sa
Slovenijom do Srbije.”
No, zbog radova u problemu su privatni prijevoznici. Bilježe
gubitke pa traže pomoć od države.
Milan Brkić, direktor privatnog željezničkog prijevoznika,
otkriva kako to rade naši susjedi: “U Sloveniji subvencioniraju
teretne prijevoznike tako da im isplaćuju naknade za kašnjenja,
za neizvršene trase zbog radova koji su uvedeni ili planski ili
neplanski.”
Najveće željezničko gradilište je između Križevaca-Koprivnice i
državne granice s Mađarskom. A do kraja godine modernizirat će se
pruga između Vinkovaca i Vukovara.
Željka Miša kaže da će putnici itekako osjetiti napredak te da će
sa sadašnje prosječne brzine od 50 km/h, putnički vlakovi moći
dostići maksimalnih 160.
Putnica Ljerka iz Brdovca optimistična je: “Ako nešto
hoćemo imati, moramo se malo i strpjeti. I treba. Stvarno je
pruga već bila stara, iza Drugog Svjetskog rata napravljena.”
Snježani Tomić misli da će sve postati brže kad ode u
mirovinu, a onda je za to neće biti briga.
Ratko Fadega iz Zagreba već kalkulira koliko će se vlak
ubrzati: “Kad se napravi bit će vjerojatno brže. Možda neće
putovanje trajati 40 minuta nego pola sata, ali bit će OK. ”
Pa bi, doznajemo, kroz tri godine vlakom od Zagreba do Splita
mogli stići za 4,5 sata. Velika očekivanja imaju i stručnjaci.
Ante Klečina predsjednik je Saveza za željeznicu iznosi
predviđanja: “Da ćemo u budućnosti barem 50 posto putničkog
prijevoza raditi željeznicom i teretnog čak do 75 posto.”
Mladen Nikšić, profesor je na Fakultetu prometnih znanosti, kaže
u kojem bi periodu mogli stvarno osjetiti promjene: “Tu se ne
događaju promjene u mjesec dan ili u godinu, dvije dana. Ja
očekujem za 5 do 10 godina.”
A vlak će tada koristiti i više putnika. HŽ-u je cilj da do 2027.
željeznicama prođe 3 milijuna putnika više.