Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka.
Stiže pravo ljeto i temperature bi mogle iznad 30 stupnjeva
Celzij,a pa su izrađene i preoporučene mjere zaštite zdravlja za
starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka, osobito
za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih, respiratornih,
endokrinih, psihogerijatrijskih i drugih kroničnih bolesti. Evo
što kažu:
Starije osobe u pravilu se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od
10.00 do 17.00 sati.
Prigodom izlaska iz svojega prebivališta, starija osoba mora
zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom te nositi laganiju
prozračnu odjeću i obuću.
Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8 čaša
negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva, te
izbjegavanje pržene, pohane, slatke i jako zasoljene hrane kao i
začinjenih jela, uzimajući puno sezonskog voća i povrća,
pridržavajući se pri tome smjernica pravilne prehrane za starije
osobe.
Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju
lijekova, nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka.
Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće
ustiju i kože, znak su uzbune, osobito za starije osobe koje su
bolesne i funkcionalno onesposobljene, te se stariji bolesnik
mora hitno javiti svojem izabranom doktoru obiteljske medicine
ili najbližoj hitnoj pomoći.
Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u
skrbi za starije u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci trebaju
učestalije kontaktirati sa starijom osobom, a u slučajevima
njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i nekoliko puta na
dan.
Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne podatke: ime
i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona
kontakt osobe, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe.
Neophodno je redovito održavati čistoću tijela starijega čovjeka
i njegova okoliša.
Za starije osobe važna je stalna i tjelesna i psihička aktivnost.
Osobito je korisno kretati se u jutarnjim i večernjim satima, po
mogućnosti u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke,
boravak u vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ukoliko je
kretanje otežano, utoliko je nužno redovito višesatno
provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.
Razlika temperature prostorije koja se postiže korištenjem
rashladnih uređaja i vanjske temperature ne bi smjela biti veća
od 7ºC jer se stariji organizam u kratkom vremenu ne može
adaptirati na naglu promjenu temperature. Rashladne uređaje
potrebno je redovito održavati kako bi se izbjegla kontaminacija
zraka mikroorganizmima (bakterije, plijesni) i drugim
zagađivačima koji uzrokuju iritaciju sluznica s mogućim
alergijskim reakcijama i infekcije dišnih puteva.