Svakoj petoj obitelji u Hrvatskoj prijeti siromaštvo. Upozorenje Hrvatske banke otkriva da gotovo 300 tisuća obitelji na hranu, režije i otplatu dugova troši većinu kućnog budžeta. U isto vrijeme kamatne stope - rastu. Srednji sloj je najzaduženiji, pa se postavlja pitanje mogu li vraćati kredite
Život daleko od bajke. Svaki mjesec nova financijska pustolovina,
jer samo na hranu, režije i kredit ovoj obitelji otpada više od
80 posto mjesečnih prihoda. Najviše za hranu.
“I to duplo više. Sve ono što smo prije godinu dana plaćali nekih
100 eura, danas je to 200 eura. Nije to neka mala razlika, to je
velika razlika. Sve se poduplalo”, govori Nikola
Marković iz Zagreba.
Tu je još i gotovinski kredit od 25 tisuća eura. Zbog promjenjive
kamate stope, svaki mjesec strahuju.
“Činjenica da svaki euro koji izađe više iz budžeta to je negdje
manje, negdje će se osjetiti, na nečemu će se morati
reflektirat”, kaže Marković.
Sve je dulja lista građana kojima je problem podmiriti osnovne
životne troškove, pokazuje to i najnovija analiza Hrvatske
narodne banke.
“Došlo je do porasta udjela troškova hrane i režija u dohotku. I
taj porast je bio najizraženiji kod kućanstava u nižim dohodovnim
razredima. Njima su troškovi hrane i režija porasli s oko 80
posto dohotka na gotovo 90”, govori Luka Sovulj iz
direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost
HNB-a
Takvih obitelji u zemlji je gotovo 300 tisuća. S prosječnom
plaćom sve je teže izgurati mjesec, pa mnogi rade i dodane
poslove, uglavnom na crno.
“Siva ekonomija još uvijek stvara dio prihoda. Tu su doznake,
obiteljske pomoći, koje dolaze iz vani, i to je svojevrsni
socijalni “buffer” na kojima dobar dio našeg stanovništva
uspijeva ipak zatvoriti kućne budžete”, kaže ekonomski
stručnjak Mladen Vedriš.
Srednji sloj polako nestaje, a procjenjuje se kako će više od 100
tisuća građana do kraja godine završiti u blokadi. Prostora za
uštede više nema.
“Doći će do toga da će čovjek morati odlučiti hoće li pratiti
režije ili kupiti banane svom djetetu. Ako se odluči uzeti voće
svom djetetu i ne plati račun, nakon tri mjeseca dolazi do
ovrhe”, govori predsjednik Udruge blokirani Sarajko Baksa.
Samo bankama dugujemo gotovo 20 milijardi eura.
Deset milijardi eura otpada na stambene kredite, a nešto više od
7 milijardi na gotovinske. 32 posto kredita je s promjenjivom
kamatnom stopom.
S obzirom na to da kredite vraćamo sve teže, moguće rješenje
ekonomisti vide u produljenju roka otplate.
“Produženjem vremenskog roka u kojem se kredit treba otplaćivati,
tad se ta rata smanjuje i čini podnošljivom u odnosu na ostale
troškove, drugog mehanizma, barem kratkoročno, ne vidim”, kaže
Vedriš.
Situacija je kritična već danas, jer gotovo 15 posto Hrvata ne
može podmiriti svoje troškove, europski prosjek je upola manji.