JEDINSTVENO U HRVATSKOJ

U Karlovcu međunarodnim stručnim skupom započeo “Zeleni festival” karlovačke gradske knjižnice

Simpozij bio posvećen odnosima između knjižničarstva, turizma i održivog razvoja, izlagala su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, otvorena je izložba projekata arhitekta Ljubomira Miščevića s područja energetske učinkovitosti, a održavaju se i radionice i pričaonice za djecu

– Svi predavači su sjajni. Oduševljeni smo pozitivnom energijom. Predlažem da se ponovi isti program s istim predavačima u Zagrebu”, komentirao je skup održan u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” u sklopu četvrtog izdanja”Zelenog festivala” arhitekt Ljubomir Miščević. Njegovi su projekti s područja energetske učinkovitosti u sklopu te manifestacije izloženi u Izložbenom salonu “Ljudevit Šestić”.

Naveo je da je svjedočio kako je 1970-ih arhitekt Mladen Vodička projektirao zgradu karlovačke knjižnice, ali i naveo podatak da Maribor ima više instalirane površine fotonaponskih elektrana nego Hrvatska te dodao odmah zatim: “O čemu pričamo?”.

Na skupu posvećenom odnosima između knjižničarstva, turizma i održivog razvoja su izlagali Kristina Bučar s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izvršna direktorica knjižnica Javne knjižnice Kansas Cityja, grada pobratima Karlovca, Carol Levers, djelatnice Knjižnice Franca Ksavra Meška iz Ormoža u Sloveniji Bernardka Viher i Marijana Korotaj, direktor tvrtke Ferial Željko Trezner, vlasnica obrta GREENiKA Snježana Turalija i turistički vodič Ivančica Šebalj, dok su ispred knjižnice izlagala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a ujedno su se provodile na dječjem odjelu radionice i pričaonice, kojih će biti i narednih dana.

Ravnateljica Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Kristina Čunović je rekla da se ta karlovačka ustanova u kulturi odredila kao “zelena i održiva knjižnica koja potiče inovacije i promjene”.

– Naša je uloga osviještavati građane o klimatskim promjenama i potrebi održivog razvoja. Nemojmo uprskati jer je dobar planet teško pronaći”, poručila je K. Čunović, ustvrdivši pritom da je “ovo jedinstveni festival u hrvatskom knjižničarstvu” te podsjetivši da je ove godine otvorena u Slatkovodnom akvariju “Aquatika” Zelena knjižnica kao zaseban izdvojeni odjel Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” radi toga da se “djeci, mladima i turistima ponudi neka drugačija atrakcija i da se djecu potakne na čitanje”.

Knjižnica iz Ormoža je jedna od dvije u Sloveniji koje imaju status zelene, napomenula je M. Korotaj.

– To je zato jer je naša zgrada energetski učinkovita, a naši programi su zeleni, razvijamo zelenu pismenost među stanovništvom i imamo zelene grupe raznih dobnih skupina, objasnila je gošća iz Slovenije.

K. Bučar je naglasila da je turizmu u interesu očuvati prirodnu i kulturnu baštinu.

– Glavni razlog dolaska turista u Hrvatsku su more i sunce, dakle prirodni resursi, međutim kulturna baština postaje sve važnija i turizam može potaknuti njezino očuvanje, a ona može potaknuti gospodarski razvoj, za što je primjer Šibenik s utvrdama svetog Mihovila i svetog Nikole. Paška čipka i medičarski proizvodi su primjeri očuvanja kulturne baštine posredstvom turizma. Turizam je zainteresiran za očuvanje kulturne baštine jer mu je to resurs. To je jedina gospodarska djelatnost koja se brine za zaštitu okoliša jer živi od toga, rekla je K. Bučar i upozorila na jedan paradoks: “Zovemo turiste da vide očuvane resurse, a onda stvaramo gužvu i kontraefekt – imamo dobre prihode, ali nezadovoljno stanovništvo i nezadovoljne turiste. Sve zemlje do sada su stihijski razvijale turizam. Nismo ipak uspjeli uništiti kulturnu baštinu – puno je više pozitivnih primjera”.

Ferial je jedan od partnera Turističkoj zajednici Karlovačke županije u provedbi projekta vrijednog četvrt milijuna eura u kojemu se bave “idejom da turističke resurse, a prije svega turističke atrakcije korištenjem digitalnih tehnologija, ali i novih alata koje je iznjedrila digitalna revolucija, kao što su masovno prikupljanje podataka ili građanska znanosti, stavimo u turističku funkciju”, kako je objasnio Trezner.

– Posebno je lijepo u ovome projektu to što ne obavimo samo posao, nego uključujemo učenike strukovnih škola s ciljem da učenici sudjeluju kao građanski znanstvenici i mapiraju turističke atrakcije onako kako ih vide, kako vide razvoj turističkih sadržaja. Rezultat tog projekta će biti digitalna platforma koju će držati na serverima Karlovačka županija, koja bi isprobavala tehnologiju koju bismo širili u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Cilj nam je da do jeseni sljedeće godine u potpunosti razvijemo digitalno rješenje, rekao je Trezner i dodao da taj projekt u cijelosti financira Europska unija.

S. Turalija je napomenula da se “priča o održivom razvoju može sagledati i globalno i lokalno”.

– To je tema koja zaokuplja cijeli svijet – previše trošimo i iscrpljujemo prebrzo resurse. Konzumerizam je doveo do velikih klimatskih promjena koji nam se vraćaju kao bumerang u obliku nestašne klime. Ekonomija mora biti kružna i treba što više reciklirati. Sve gospodarske grane trebaju biti okrenute ka održivom razvoju.

I. Šebalj je rekla da ne koriste baš svi turisti pametne telefone u snalaženjima i da se i dalje u velikom broju oslanjaju na tiskane vodiče i mape grada koje mogu pronaći u knjižnicama.

– Većinom doživljavamo knjižnice kao mjesta u kojima se posuđuju, odnosno pohranjuju knjige i traže neobične i rijetke informacije, a zapravo su knjižnice vrlo bogat izvor za turističke rute, što s arhitektonske, što s povijesne strane i građe. Turisti koriste knjižnicu već za osnovne informacije, navela je I. Šebalj.

C. Levers je predstavila posebnu knjižnicu koja djeluje u sklopu matične u Kansas Cityju.

– Bili smo presretni kad nas je kolega iz Karlovca Miroslav Katić pozvao da sudjelujemo jer i mi imamo zelenu knjižnicu, koju nazivamo okolišnom, navela je.

Ta posebna je otvorena 2001. godine.

– Ona je jedan od dva okolišna centra u javnim knjižnicama u Sjedinjenim Državama. Rezultat je to suradnje škole, vlade i lokalne samouprave, nalazi se na obali jezera, a podignuta je zahvaljujući donatorima, dodala je C. Levers, a po tim donatorima je i nazvana “F. L. Schlagle”.

Nabrojala je niz sadržaja i programa koje tamo provode, a koji su povezani s prirodoslovljem i ekologijom.

– Imamo nekoliko punionica vodom i brojimo koliko smo uštedjeli na bocama. Sve se reciklira. S obzirom na konstrukciju zgrade, koristimo što više prirodnog svjetla, kako bismo koristili što manje umjetnog. Imamo dosta biljki u prostorijama, pa i onih koji su dobri za zdravlje i kakvoću zraka. Umjetnici izlažu u našoj umjetničkog galeriji djela nastala od prirodnog materijala na temu prirode, a na izložbu čekaju i po tri godine jer smo pažljivi oko toga što ćemo izložiti. Imamo kolekciju leptira, kornjača i zmija. Jedno smo od vodećih mjesta u Kansasu za promatranje ptica. Kod nas se kampira, te provodimo nastavu na otvorenom. Doveli smo dvije ljame da ih djeca vide, a često nisu vidjela mnoge vrste, pa imamo i guštere i druge životinje. Ne sadimo ništa što nije autohtono u Kansasu jer tako štedimo i vodu. Ponosni smo na svoj ginko i druga stabla. Osim autohtonih, dobili smo životinje koje su držane nezakonito, ili one koje su djeca pronašla, odnosno ako se netko nije mogao brinuti za životinju. Sve zmije su bezopasne, barem mi je tako rečeno, a ne znam jer ih nikad ne diram. Želimo ipak da djeca vide i osjete životinje jer su tada više zainteresirani, kazala je C. Levers.

Nastavila je da knjižni fond te knjižnice čini isključivo literatura o prirodi, okolišu i prirodoslovlju.

– Također, imamo knjižnicu sjemenja – dijelimo ih u kuvertama i korisnike upoznajemo s biljkama koje nikad nisu vidjeli. Naš knjižnični sustav nije povezan s lokalnom samoupravo, nego sa školama, i to s 40 različitih u našem kraju i svakog dana nam dolaze autobusi đaka, a nekad ih i posjećujemo u školama. Imamo i tečajeve pecanja, streljaštva, joge i vođenja prirodoslovnog dnevnika. Imamo i planetarij, ono što današnja djeca možda nisu nikada vidjela zbog svjetlosnog onečišćenja. Organiziramo planinarenja za djecu i starije, ali i čišćenja okoliša knjižnice kroz igru. Dovedemo i starije da podijele prošlost s djecom, kao i panoe, predstavila je C. Levers.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest