Jedino Irska ima veći rast BDP-a od Hrvatske, pohvalio se nekidan ministar gospodarstva. Možda po nekim pokazateljima hrvatsko gospodarstvo dobro stoji, ali Eurostat je ovih dana objavio podatke koji kažu suprotno. Ponovno smo po kupovnoj moći na dnu Europe, a hrana je skuplja nego u Nizozemskoj
Ekonomija buja, izvoz raste, Hrvatskom teče med i mlijeko. U
posljednje tri godine imamo najbolje brojke nakon Irske, pohvalio
se ministar. Ipak čudesni ekonomski rezultati do građana još nisu
doprli.
“Laže, non stop laže. Sve je optimalno, sve je super, a nama je
sve gore i gore što se cijena tiče i očekujem još samo goru
situaciju”, kazala nam je Melita iz Zagreba.
“Nemojte mi ga spominjati uopće”, kaže Goran iz
Zagreba.
“Idemo biti realni, nije ovdje bajno, nije dobro. Nije dobro”,
kazao je Ivo iz Zagreba.
Vijest o strelovitom rastu izvoza provjeravamo u IT sektoru koji
je prošle godine uprihodio 3 milijarde eura, polovicu iz izvoza.
U ovoj zagrebačkoj IT firmi izvoze napredne analitičke softvere i
sustave umjetne inteligencije. Njihov uspjeh, kažu, nema veze ni
s ministrom ni s državom. Da postoji politička volja mogli bi im
pomoći manjim porezima i nametima, ali volje nema.
“Ja bih rekla da smo mi zadovoljni kada nam država ne odmaže i
već s tim korakom je dobro. Ako želimo zadržati te pametne ljude
u Hrvatskoj i da doprinose i firmama i projektima u Hrvatskoj da
bi bilo korisno da tu država razmisli na koji način nama pomoći”,
smatra Anita Cvetić Oreščanin, članica Uprave IT tvrtke.
Mario Lešina profesor je ekonomije i vlasnik tvornice obuće
koja gotovo cijeli asortiman izvozi na zapadnoeuropska tržišta.
Ako je dobrih brojki bilo, to će se za Hrvatsku uskoro
promijeniti.
“Njemačka koja je naš glavni izvozni partner je stala. Dakle oni
su službeno sada u recesiji i sad prvi sektori koji to osjete su
odjevni sektori, to je prvi koji bi treba osjetiti, drugi je
turizam koji osjeti taj pad potrošnje i sad treba vidjeti što će
se događati u sljedeća 2-3 mjeseca”, kazao nam je.
No ne treba čekati recesiju iz Njemačke da bi se vidjelo da
Hrvati žive lošije nego što pokazuje ministrova statistika.
Po ukupnoj potrošnji kućanstva jasno se vidi podjela Unije na
siromašnije istočne i bogate zapadne zemlje. Hrvatska je na 72
posto prosjeka, od nas su gori tek Bugarska, Rumunjska, Poljska i
Mađarska.
Za lošu situaciju Zdenka Damjanić, ekonomska sociologinja,
krivi cijene proizvoda koje su u Hrvatskoj veće od onih u
razvijenijim državama.
“Kod nas je takva situacija da je užasno puno uvoza i svi love u
mutnom jer ovdje je El Dorado za cijene. Pogledajte vi da su
cijene još i veće nego u razvijenim zemljama zapada”, kazala je.
Potvrđuju to i podaci Eurostata. Špeceraj je u Hrvatskoj skuplji
nego u Nizozemskoj, Španjolskoj, Sloveniji, Litvi, Češkoj,
Mađarskoj, Bugarskoj i Poljskoj. I neće se to tako skoro
promijeniti sve dok se kompletno ne promijeni struktura
gospodarstva. U izvozu kojim se Filipović hvali, velik je udio
turizma, upozorava profesorica zagrebačkog Ekonomskog
fakulteta Marijana Ivanov, demantirajući ministra.
Druga loša vijest je da je Hrvatska je udjelu turizma u BDP-u
tome vodeća u Uniji, a dobro je poznata stvar da sve zemlje koje
se previše oslanjaju na turizam mahom siromašnije.
“Hrvatska je društvo u kojem se dohodovne razlike sve više i više
povećavaju. To znači da većina građana zapravo te benefite rasta
BDP-a, rasta profita poduzeća, rasta izvoza na svojoj koži ne
osjeća. Oni žive od svoje plaće i svakim danom sve većih i većih
troškova života”, objasnila je profesorica Ivanov.
Da, dobro je da BDP raste, dobro je da se povećava izvoz, ali
ništa od toga još ne osjećaju obični ljudi, umirovljenici,
studenti, radnici. I pitanje je kada će.