Lani su gostovali kod njih karlovački knjižničari, a sada su američki u nekoliko dana upoznavali Karlovac, obišli važne knjižnice u Zagrebu, Rijeci i Ljubljani. Sljedeće godine se potpisuje partnerski sporazum između dviju ustanova.
“Uživala sam svake minute boravka ovdje. Karlovački knjižničari
Miroslav Katić i Vedrana Vrana su nas lani posjetili u
Sjedinjenim Državama, a zauzvrat su nas pozvali u Karlovac i čini
mi se da su se previše potrudili – podastrli su nam crveni tepih
u svakom smislu. Predivno su predstavili Karlovac i Hrvatsku i
kada se vratim u Sjedinjene Države to ću svugdje isticati”,
opisuje višednevni posjet Karlovcu i Gradskoj knjižnici “Ivan
Goran Kovačić” izvršna direktorica knjižnica Kansas Cityja iz
američke savezne države Kansas Carol Levers s kojom razgovaramo u
četvrtak, dan prije povratka u Ameriku.
Vodiči po Karlovcu, s kojim je Kansas City iz Kansasa
pobratimljen, su im bili Katić i V. Vrana. “Posjetili smo
Nacionalni park ‘Plitvička jezera’, što je najljepše mjesto na
kojemu sam ikada bila. Hodali smo tamo pet sati, a mogla sam i
duže, posebice s obzirom da šum vode izrazito smiruje. Karlovac
je jedinstveno i predivno mjesto i svi Karlovčani mogu biti
ponosni. Dovest ću unuke u posjetu zasigurno. Posjetili smo i
Ljubljanu i Rijeku, što mi je isto bilo drago jer volim more.
Svaki sljedeći dan je bio bolji od prethodnog. Mnogo smo
komunicirali s knjižničarima. U Hrvatskoj i Sloveniji smo naišli
na veliku dobrodošlicu i svi s kojima smo se sretali su imali za
nas smiješak na licu”, veli C. Levers.
No, knjižničari iz Sjedinjenih Država nisu bili u Hrvatskoj samo
turistički. C. Levers je ovoga tjedna izlagala na stručnom
simpoziju u sklopu “Zelenog festivala” kojega je organizirala
Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”. Tada je predstavila
posebnu okolišnu knjižnicu koja djeluje u sustavu kanzaške javne
knjižnice i niz knjižničarskih programa koje provode s područja
prirodoslovlja.
Jedan od posjeta nje i kolegice Laure Loveless bio je i Centru
kulture i umjetnosti za djecu “Dječja kuća” u Rijeci i
razmišljaju da tako nešto ustanove i u Kansas Cityju iz Kansasa.
“U Karlovcu postoji i Knjižnica za mlade, što je također dobro
rješenje jer mladi žele svoj prostor i programe, odvojeno od
djece i odraslih. Razmotrit ćemo i da to primijenimo. Vedrana
radi u Središnjoj knjižnici za Slovence u Hrvatskoj. Vedrana bi
mogla učiti posredstvom aplikacije Zoom naše korisnike o
Sloveniji, a u svakom bi slučaju nemala hrvatska zajednica u
Kansasu bila zainteresirana za edukacije. Mogli bismo posredstvom
interneta organizirati tečajeve jezika i ostale edukativne
programe. Obje knjižnice rade s migrantima i na tom području
možemo surađivati. Naši programi za doseljenike se ne razlikuju
puno. Imamo ih ponajviše iz Latinske Amerike i govore španjolski,
pa smo utoliko zapošljavali knjižničare sa znanjem tog jezika
kako bi mogli uslužiti migrante. Meksička vlada s nama surađuje
na programu obrazovanja Meksikanaca. Imigranti iz Meksika dođu u
našu knjižnicu gdje se održava nastava, a nakon godinu ili dvije
dobiju srednjoškolsku svjedodžbu, ako je već nemaju. To im da
svojevrsnu prednost u traženju posla. Ako poslodavac vidi da
netko ima srednjoškolsku svjedodžbu, u pravilu zaključi da se s
takvim kadrom može raditi. Ujedno, oni sa srednjoškolskom
svjedodžbom mogu upisati i studije, ako polože razliku. Inače, u
Sjedinjenim Državama španjolski jezik postaje drugi po
korištenju. Sjedinjene Države nemaju službeni jezik i u javnom
sektoru možete koristiti koji god jezik hoćete. Primjerice, u
našu knjižnicu možete doći i na hrvatskom jeziku naručiti neku
knjigu. Nemamo kadrove koji pričaju hrvatski jezik, ali imamo
računalne programe pomoću kojih se možemo sporazumjeti”,
nastavlja C. Levers.
Uglavnom su obilazili ustanove u Hrvatskoj i Sloveniji i nisu se
podrobnije mogli upuštati u proučavanje njihovih programa za
sedmodnevnog boravka, no ravnateljica iz kanzaške knjižnice
ističe da može reći da joj se sviđa kafić u knjižnici. “Dojmio me
se Muzej Domovinskog rata na Turnju. Tamo sam vidjela sliku stare
zgrade iz rata, a sada sam je vidjela proširenu. Dakle, učinjen
je velik napredak”, kaže C. Levers.
Napominje da bi htjela ojačati suradnju između dviju ustanova.
“Htjela bih više komunikacije i pojedinačnih susreta te treninga.
Možemo si međusobno pomagati – svaka knjižnica ima nešto što
drugoj treba. Moramo sistematizirati sve spoznaje koje smo stekli
te promisliti što konkretno dalje činiti. U Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sam vidjela znak na prozoru
kojega bih htjela predložiti kao osnovu za naš novi logotip
kojega upravo naše osoblje nastoji osmisliti”, dodaje.
Za boravka ih je u zgradi gradske uprave primila dogradonačelnica
Ivana Fočić. “Vidjeli smo tamo dio posvećen
gradovima-pobratimima, što nas je odobrovoljilo jer poručuje da
tu drže do nas. Karlovčani su naši prijatelji. Karlovac je kao
tržnica – vidi se da je zajednica”, iznosi dojmove ravnateljica
kanzaških knjižnica.
Priznaje da bi voljela kada bi njihova državna vlast bila
angažirana oko knjižnica kao hrvatska. “Ministarstvo kulture i
medija Republike Hrvatske radi na tome da knjižnica dobije sve
što treba. Dobijemo novac od poreskih obveznika i dio je
namijenjen knjižnici. Posebna smo ustanova koja upravlja sama
sobom posredstvom upravnog odbora. Mogli bi reći da se zabrane
knjige u knjižnicama, u suprotnome. Uistinu postoje tendencije u
Americi da se zabranjuju neke knjige u školama i knjižnicama, što
zagovaraju nekakvi čudaci. Knjižnica mora ponuditi sve što može
korisnicima. Nitko ne mora čitati što ne želi, ali ne može
drugima odrediti što će čitati, a što neće”, kaže C. Levers.
Ravnateljica Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Kristina
Čunović podsjeća da je suradnja između kanzaških knjižnica i
karlovačke počela za koronakrize posredstvom Zooma i da je
međunarodna suradnja strateško određenje ove karlovačke ustanove
u kulturi. “Kao što je poznato, kod nas djeluje Središnja
knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj i ostvarili smo partnersku
suradnju s knjižnicom u Bihaću. Sljedeće godine sigurno
potpisujemo partnerski ugovor s knjižnicom u Kansas Cityju. U tom
ugovoru će se taksativno navoditi što ćemo zajednički provesti.
Za sada smo svi puni dojmova. Sad su donekle vidjeli kako
funkcionira naš sustav, kao što su naši djelatnici prošle godine
bili upoznati s njihovim. Slijede razgovori o konkretizaciji
suradnje”, kaže K. Čunović.
Karlovačka knjižnica se kandidirala da ugosti takozvani Američki
kutak, o čemu odlučuje Veleposlanstvo Sjedinjenih Država u
Hrvatskoj. “Izaslanstvo ambasade nas je posjetilo i naše su im
ideje bile zanimljive. Čekamo rezultate njihovog natječaja. Jedan
dio Studijskoj odjela bi bio određen za to i tamo bi bile
dostupne baze podataka na engleskom jeziku, a mi bismo promicali
američke vrijednosti”, veli K. Čunović.