HZZO je prošle godine primio ukupno 893 zahtjeva za upućivanje na liječenje u inozemstvo, a 831 zahtjev je odobrio
Više od 800 građana prošle je godine moralo zatražiti zdravstvenu
pomoć izvan Hrvatske, prenosi Novi
list. Pacijenti su se liječili o trošku HZZO-a u inozemnim
klinikama, a uglavnom se radilo o postupcima liječenjima koji su
u Hrvatskoj nedostupni ili se zbog predugih lista čekanja
liječenje ne može obaviti u određenom roku.
Tako su liječnici, primjerice, odbili napraviti prekid trudnoće u
26. tjednu Mireli Čavajdi iz Zagreba bez obzira na to
što je bebi otkriven tumor na mozgu. Hrvatske bolnice ne rade
postupak feticida pa je tako Mirela pomoć morala potražiti u
bolnici u Ljubljani, a sve je plaćeno iz našeg zdravstvenog
budžeta. Zbog takvih, ali i sličnih, razloga, HZZO je lani primio
ukupno 893 zahtjeva za upućivanje na liječenje u inozemstvo, a od
svih njih 831 zahtjev je odobrio.
Iz HZZO-a su otkrili da se tu uglavnom radilo o postupcima
medicinski pomognute oplodnje, genetskim testiranjima, liječenju
prirođenih vaskularnih malformacija, liječenju bolesti živčanog
sustava, zloćudnih bolesti očiju, ortopedskih deformacija,
urogenitalnih malformacija, liječenju radionuklidnom terapijom i
pretraživanju nacionalnih registara dobrotvornih darivatelja
krvotvornih matičnih stanica. Kada govorimo o tim područjima,
Hrvatska i dalje zaostaje za inozemnim klinikama.
Dvije su mogućnosti da bi se za liječili u
inozemstvu
Od 893 zahtjeva, njih 62 HZZO je odbio jer su procijenili da su
se takvi medicinski postupci mogli provesti u Hrvatskoj. Ipak,
broj pacijenata premašilo je broj inozemnih liječenja tijekom
pandemije 2019. godine kada se u inozemstvu liječilo 819
pacijenata.
Usporedbe radi, u 2009. godini na liječenje u inozemstvo otišlo
je 367 pacijenata što je koštalo 38 milijuna kuna. U 2011. godini
njih 468 liječilo se izvan granica Hrvatske, a sve je to koštalo
42,5 milijuna kuna.
U pandemijskoj godini, 2019. godine, za liječenje izvan Hrvatske
utrošeno je 73,8 milijuna kuna, a prošle godine samo 10,7
milijuna kuna.
“Troškovi liječenja koji se odnose na obavljeno liječenje u
ugovornim ustanovama na području Europske unije obračunavaju se i
plaćaju sukladno rokovima propisanima europskim zakonodavstvom te
stoga obračun troškova, zbog duljine rokova plaćanja, nije još
konačan”, istaknuli su iz HZZO-a.
Postoje dva slučaja pomoću kojih je moguće ostvariti dijagnostiku
i liječenje izvan Hrvatske na teret HZZO-a. Prva mogućnost je ako
se potreban medicinski postupak ne može napraviti u Hrvatskoj, a
u nekoj od zemalja svijeta izvodi se standardno, odnosno nema
status eksperimentalnog liječenja. Druga je mogućnost je kada se
liječenje može obaviti u Hrvatskoj, ali se zbog predugih lista
čekanja ne može obaviti u zadovoljavajućem roku.
Iznos koji HZZO plaća svake godine za liječenje naših građana
temeljem europske zdravstvene iskaznice koja im jamči zdravstvenu
uslugu na području EU-a značajno veći je od onog koji se plaća za
liječenje koje je u Hrvatskoj pacijentima nedostupno.