Ako ćemo tražiti tračak svjetla, možemo se osloniti na to da ove godine barem u svakoj općini ima novorođenih, što ranijih godina nije bio slučaj.
Nikada manje rođenih, doduše i uz nešto manje umrlih nego godinu
ranije – to je značajka najnovijih podataka o prirodnom prirastu
u Republici Hrvatskoj. Rođeno je 33.833 djece, a umrlo je 56.979
osoba, odnosno čak 23.096 više.
Jednako loši pa i još malo lošiji u postotku su podaci za
Karlovačku županiju. Rođeno je rekordno malo beba – 792, a umrlo
je čak 1990 osoba, što je doduše ipak za 336 manje od rekordne
2021. godine.
Dakako, svi gradovi i općine su u debelom demografskom minusu. U
središtu županije, Karlovcu, rođeno je 348, a umrlo 767 osoba.
Najgora je situacija, pak, kada su u pitanju gradovi u Slunju
gdje je rođeno 29, a umrlo 98 osoba te u Dugoj Resi koja ima 76
rođenih i 186 umrlih. U Ogulinu je rođeno 83, a umrlo 197 osoba,
dok je najmanje loša, a i dalje itekako loša situacija u Ozlju
koji bilježi 42 rođene i 90 umrlih osoba.
Kod općina, ako ćemo tražiti tračak svjetla, možemo se osloniti
na to da ove godine barem u svakoj ima novorođenih, što ranijih
godina nije bio slučaj. Najgora je situacija u Ribniku koji s
jednom bebom i 12 umrlih osoba ima vitalni indeks od zastrašujuće
niskih 8,3. Tu negdje na postotnoj ljestvici je i Krnjak koji ima
3 rođena i 28 umrlih.
Pozitivnih primjera nema, o svemu najbolje govori činjenica da je
“najbolje” u Draganiću koji ima 27 rođenih i 40 umrlih.
Za pohvaliti je tek i dalje nisku stopu perinatalnog mortaliteta,
odnosno smrtnosti dojenčadi. Nakon vrlo loše 2019. godinu treću
je godinu zaredom vrlo niska štoviše rezultat od 3,8 promila
jedan je od najnižih u Hrvatskoj.