Iako je dolazak jeftine radne snage iz udaljenih zemalja sigurno znatno utjecao na ove podatke, najviše je doseljenih zapravo iz europskih zemalja koje nisu u EU.
Nakon dugo vremena, uz jednu malu iznimku (naime, saldo je bio
pozitivan i 2020. godine, no na to je utjecala globalna pandemija
koronavirusa i potpuno “zatvaranje” koje je uzrokovalo privremeno
drastično smanjenje iseljavanja, a ujedno se i dosta hrvatskih
državljana barem privremeno vratilo kući u ipak nešto “labavije”
mjere), u 2022. godini zabilježen je pozitivan saldo Karlovačke
županije u migracijama s inozemstvom.
I ranijih godina županija je (ponajviše zahvaljujući Karlovcu i
Dugoj Resi) bila u blagom plusu u unutarnjim migracijama, no sada
ima i ukupan migracijski plus, jer je i iz inozemstva doselilo
više ljudi nego što je iz nje odselilo u strane zemlje.
Konkretno, u Karlovačku županiju tijekom prošle godine doselilo
je 1440 osoba iz drugih država, dok su 1394 osobe odselile u
inozemstvo. Kada su u pitanju unutarnje migracije, iz drugih je
hrvatskih županija u našu doselilo 728 osoba, dok je 684 iz naše
županije odselilo u neki drugi dio Hrvatske. Ukupno je riječ o
malom plusu, koji ipak veseli – 90 stanovnika više.
Iako je u tome nesumnjivu ulogu odigrao dolazak stranih radnika
iz udaljenih i siromašnijih zemalja, to i nije jedini faktor.
Naime, podaci za cijelu Hrvatsku (isti nisu raščlanjeni po
županijama) pokazuju da je najviše ljudi doselilo iz Europe –
daleko najviše iz zemalja koje nisu dio EU (najviše iz Bosne i
Hercegovine), a i iz same EU je doselilo otprilike jednako ljudi
koliko iz azijskih zemalja. Pritom je tu i dosta povrataka,
odnosno ukupno se 10.348 hrvatskih državljana vratilo iz
inozemstva, od čega 8755 iz europskih zemalja.
Na ljestvici je Karlovačka županija točno u sredini – odnosno, 10
je županija (ili preciznije devet županija i Grad Zagreb) imalo
bolji migracijski saldo, a 10 županija ima gori saldo.
Najbolja je situacija u Gradu Zagrebu koji je migracijama dobio
3980 stanovnika više, a preko 3000 su u plusu i Zagrebačka te
Istarska županija. Na drugoj strani ljestvice su tri slavonske
županije: Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i
Vukovarsko-srijemska koje i unatoč ukupnoj dobroj slici i dalje
prilično drastično gube stanovništvo i u migracijama, svaka je
izgubila više od 1000 stanovnika u ovom saldu.