Ovakav je porast omogućen i nedavno usvojenim izmjenama Zakona o radu u kojima je ostavljana mogućnost nastavka radnog odnosa i nakon 65. godine života uz dogovor zaposlenika i poslodavca
Čini se kako je potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj davno
prešla ponudu. Uz sve veći broj stranih radnika, poslodavci se
sve češće odlučuju i za umirovljenike. Pokazuju tako podaci
portala za zapošljavanje umirovljenika Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje, koje donosi portal
Mirovina.
Na njemu je trenutno aktivno nešto više od 1.000 oglasa.
Najtraženiji su prodavači, na koje se odnosi otprilike svaki
sedmi oglas. Pojedini trgovački lanci traže i po nekoliko
desetaka prodavača, tako da je ova brojka svakako veća.
Sami liječnici upozoravaju na nedostatak velikog
broja svojih kolega, što potvrđuju i podaci o sve većem
broju onih koji se vraćaju iz mirovine u ordinacije, ali i oglasi
u kojima su oni među najtraženijima. Povećana je potražnja i za
medicinskim sestrama, kuharima, dostavljačima i konobarima.
S obzirom na to da su plaće, barem statistički, u porastu, a
mirovine za njima i inflacijom značajno zaostaju, ne čudi da je
velik broj umirovljenika odlučio upotpuniti svoj kućni budžet
radom na pola radnog vremena.
Takvih je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje u svibnju bilo 26.881. Najviše ih je zaposleno upravo
u trgovini, zatim u prerađivačkoj industriji, a potom i u
stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.
Porast je to od 1.411 osoba u usporedbi s travnjem ove godine,
ali i 4.733 osobe u usporedbi sa svibnjem 2022. godine. Postupno
širenje kruga onih koji smiju raditi na pola radnog vremena doveo
je do ovakvog porasta. Slično se može reći i za broj osiguranika
u dobi od 65 i više godina, kojih je u svibnju bilo 28.307.
Njih je najviše umjesto odlaska u mirovinu ostalo raditi u
stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, a zatim u
trgovini i prerađivačkoj industriji. Ovakav je porast omogućen i
nedavno usvojenim izmjenama Zakona o radu u kojima je ostavljana
mogućnost nastavka radnog odnosa i nakon 65. godine života uz
dogovor zaposlenika i poslodavca.
No, iako se rekordi u zaposlenosti starijih osoba obaraju iz
mjeseca u mjesec, Hrvatska je zapravo pri dnu europske ljestvice
u toj kategoriji, ako se promatraju podaci Eurostata.
U svibnju ove godine ukupno 1,7 posto osiguranika imalo 65
ili više godina, dok je istodobno 2,19 posto od ukupnog broja
umirovljenika radilo na pola radnog vremena. Ako gledamo dobne
skupine unutar umirovljeničke populacije, onda je prema
pretprošlogodišnjim podacima, svega šest posto onih u dobi između
65 i 69 godina radilo.
Isti je postotak tada zabilježila i Belgija, a nešto niži (5,2
posto) Rumunjska. S druge strane, u Sloveniji je udio oko devet
posto, kao i u Španjolskoj, dok je u Austriji oko 9,5 posto. U
većini zemalja koje su u Europsku uniju ušle u ovom stoljeću,
udjeli radnika među umirovljenicima su dvoznamenkasti, što na
kraju podiže i ukupni europski prosjek na 13,3 posto.
Najviše starijih osoba u dobi od 65 do 69 godina radi u Estoniji
(32,5 posto), zatim Njemačka (17,4 posto) i Češka (14,8 posto).
Slično je i u dobnim skupinama od 70 do 74 te od 75 godina na
više. Iako su postoci zaposlenih manji u svim zemljama Europe,
Hrvatska je i ovdje pri dnu. Tako u skupini od 70 do 74 godine
radi svega 2,3 posto umirovljenika, što je daleko manje nego u
Sloveniji (3,4 posto) i Mađarskoj (4,6 posto). Europski je
prosjek 4,9 posto.
Starijih od 75 godina koji rade u Hrvatskoj ima 0,8 posto, dok je
u Sloveniji taj udio 1,2 posto. Europski je pak prosjek 1,4 posto
zaposlenih u dobi od 75 i više godina.