Tornado je ime rezervirano samo za najjače kopnene pijavice, ali je u medijima popularniji za sve što se dogodi na kopnu. Desetak su puta veća pojava od pijavica, promjera do par stotinjaka metara, trajanja od nekoliko sati
Opraštamo li se od ljeta i što se sprema idućih dana – u studiju
RTL-a objasnio je meteorolog Dorian Ribarić.
Kolika je mogućnost da se ovako razoran tornado pojavi u
Hrvatskoj?
“Tornada u Europi se već događaju, ima ih doduše četiri puta
manje nego u Americi i 20 posto su slabiji, ali i dalje je to
brojka od 300 do 400 na godinu. Nešto su češći i intenzivniji
sjevernije na europskom kopnu. Ekstremna je to pojava, ali se
može dogoditi i kod nas, ne ovaj tjedan ili mjesec, ali
statistički gledano nekad od kasnog proljeća do rane jeseni.”
Pijavica, tornado, uragan – koja je razlika?
“Uragan je tu ustvari sasvim u drugoj priči, prvenstveno na
prostornoj i vremenskoj skali, jer to su velike tropske ciklone
koje se protežu stotinjak nekad i do 1000 km, a trajati mogu
danima pa i tjednima.”
“Pijavice ili tornado su puno manji i kraći fenomeni, možemo reći
produkti oluja ili nevera. Za njih je osim velike nestabilnost i
smicanja vjetra po visini potreban i veliki kontrast temperature
te vlage koji se događa kada npr. polarni zrak stiže nad toplije
krajeve ili toplo more.
Pijavice su kod nas češća pojava, osobito morske, a dimenzije
pijavice su desetak metara u promjeru te traju samo desetak
minuta. Uski je to vrtlog koji kao da usisava morsku vodu, a kada
i ako udari u kopno vrlo brzo gubi na snazi i “odumire”, no i one
mogu rušiti sve pred sobom.
Dolazimo sada i do problema terminologije, gdje je ustvari svaki
zračni vrtlog od podnice oblaka do bilo koje podloge ustvari –
pijavica. Tornado je ime rezervirano samo za najjače kopnene
pijavice, ali je u medijima popularniji za sve što se dogodi na
kopnu.
Tornada su inače desetak puta veća pojava od pijavica, promjera
do par stotinjaka metara, trajanja od nekoliko sati. Dakle, puno
razornije. Njih najčešće razvrstavamo po Fujitinoj ljestvici koja
kombinira jačinu vjetra s nastalom štetom od F0 do onih
najrazornijih F5. U Europi je gotovo 90% onih u prva dva razreda,
pa se za naš kontinent razvijaju nešto rafiniranije ljestvice. U
Hrvatskoj je najpoznatiji, čini se i najjači, slučaj dosad iz
Novske tamo s kraja 19. stoljeća. Superćelija prošlog mjeseca
nije dala tornado, ali za usporedbu vjetar u Gradištu tada je bio
F2 ili F3 intenziteta.
Već za petak najavljuješ promjenu vremena – opraštamo se
od ljeta?
“Ma, bit će još ljeta i ljetnih nešto umjerenih vrućina, ali čini
se u drugoj polovici kolovoza. Sad u petak stiže fronta, ciklona,
dosta kiše, moguće uz olujna nevremena, čak i u Dalmaciji.
Posvuda će prilično zahladiti za vikend, a temperatura će nakon
toga nešto sporije rasti”, poručio je Ribarić.