Najveći broj dozvola je, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), izdano za rad u sektorima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa, trgovine
Hrvatskoj danas kronično nedostaje radnika, što je scenarij koji
je samo do prije nekoliko godina bio nezamisliv.
Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) u srpnju ove
godine registrirano je 98.709 nezaposlenih, najmanje u povijesti
Hrvatske, dok je stopa zaposlenosti porasla je na 70,5
posto, piše
Net.hr.
U prvih šest mjeseci ove godine broj izdanih dozvola za strance
50 posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno
izdano je 91.600 dozvola za boravak i rad stranih radnika u
Hrvatskoj u odnosu na njih 124.121 u cijeloj 2022. godini, pa je
tako zazivanje povećanje kvota za zapošljavanje stranaca konačno
urodilo plodom.
Najveći broj dozvola je, prema podacima Hrvatske udruge
poslodavaca (HUP), izdano za rad u sektorima graditeljstva,
turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa, trgovine. Strani
radnici u najvećoj mjeri dolaze iz Bosne i Hercegovine, zatim
Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije, Indije i Kosova.
No, to nije dovoljno. Prema procjenama poslodavaca, treba nam još
35.000 stranih radnika…
– Procjena o potrebnih 35.000 stranih radnika odnosi se na
procjenu poslodavaca u turizmu da će im za ovu turističku sezonu
trebati otprilike ukupno 35 tisuća stranih radnika, odnosno 10 –
15 posto više nego prošle godine, kažu u Hrvatskoj udruzi
poslodavaca.
Prošle je godine za rad u turizmu i ugostiteljstvu, napominju,
bilo izdano 32.306 dozvola, a samo do kraja srpnja ove godine već
je izdano 35.460 dozvola. Najviše se traže kuhari, sobarice,
konobari, barmeni, spremačice, slastičari, pomoćni kuhari i
konobari, serviri, vrtlari, animatori.
– Manjak radne snage ubrzava i rast primanja pa su prosječna i
medijalna plaća u Hrvatskoj porasle više od 20 posto u
posljednjih dvije i pol godine, napominju u HUP-u.
Mjesta ima i za domaće i stranke radnike
S druge strane, trenutna struktura nezaposlenih na HZZ-u govori
kako ima dosta preklapanja upravo sa strukturom zanimanja u
kojima se mahom zapošljavaju stranci.
Velik udio nezaposlenih u građevinskom sektoru na HZZ-u
objašnjavaju visokom fluktuacijom radne snage u toj djelatnosti,
ali i mogućnošću da se tražene vještine i kapaciteti nezaposlene
osobe ne podudaraju sa zahtjevima radnog mjesta. Ipak, napominju,
želi li poslodavac zaposliti stranog radnika koji nije u
deficitarnom zanimanju, najprije mora proći test tržišta za koji
je nadležan upravo HZZ.
– S druge strane, prisutan je i još uvijek značajan broj
dugotrajno nezaposlenih osoba. Tako je s krajem lipnja 2023.
godine od 98.709 nezaposlenih osoba, njih 41,4 posto bilo
dugotrajno nezaposleno odnosno, dulje od godinu dana. Taj je udio
od 2009. do 2012. bio između 42,2 i 45,9 posto, stoga je vidljivo
kako je taj udio niži nego kriznih godina, kažu u HZZ-u te navode
kako je u pitanju posebno ranjiva skupina na tržištu rada na koje
su intenzivno usmjerene aktivnosti Zavoda u sklopu Nacionalnog
plana oporavka i otpornosti (NPOO).
HUP smatra kako unatoč strancima ima prostora i za domaće
radnike. Zalažu se za fleksibilnije reguliranje privremenih
i povremenih poslova.
– Time bi se omogućilo legalno zapošljavanje kod pojačanih
potreba tijekom organizacije raznih manifestacija i evenata i
tijekom vikend smjena gostiju, navode u HUP-u, upozoravajući da u
Hrvatskoj postoji nedostatak radne snage i u industrijama koje
zapošljavanju VSS radnike pa kao primjer navode ICT industriju u
kojoj će, prema procjenama, Hrvatskoj do 2032. trebati oko
110.000 ICT profesionalaca, a trenutno ih imamo svega 63.400, dok
ih godišnje diplomira nešto manje od 1800.
I dok se stranci mahom zapošljavaju, ima ih i u evidenciji
Zavoda. No problem fluktuacije stranih radnika, za poslodavce
predstavlja veći problem nego kada radno mjesto odluči napustiti
domaći radnik. Naime, dio poslodavaca se suočava s problemima
njihova kratkog ostanka i rada te odlaska u druge države EU.
Inače,
Net donosi kako je trenutno u evidenciji Zavoda 29 azilanata,
tri stranca pod supsidijarnom zaštitom, jedanaest tražitelja
međunarodne zaštite, jedan član obitelji osobe pod međunarodnom
zaštitom te 436 osoba u statusu privremene zaštite.
Od 28. ožujka 2022. godine, od kada je prijavljena prva osoba iz
Ukrajine, 2.078 osoba u statusu stranca pod privremenom zaštitom
prošlo je kroz evidenciju HZZ-a, a 1.142 osobe zaposlene su
posredovanjem Zavoda.