Kako privatni sektor odrađuje ono što javno zdravstvo ne uspijeva, privatne poliklinike posjeduju velik dio ukupne dijagnostičke opreme u zemlji
Hrvatski pacijenti prošle godine obavili su više od 50.000 MR
snimanja i više od 11.000 CT snimanja u privatnim poliklinikama o
vlastitom trošku, i to dobrim dijelom zato što ove pretrage zbog
dugih lista čekanja u hrvatskim bolnicama i dalje ne mogu obaviti
u razumnom roku, piše Novi list.
Potvrđuju to i aktualne liste čekanja HZZO-a, koje kažu da se na
MR mozga u bolnicama čeka u prosjeku 316 dana, MR abdomena 251
dan, a MR hipofize 232 dana. CT prsnog koša obavlja se u roku od
218 dana, a na red za CT koljena dolazi se u prosjeku za 142 dana
ili oko pet mjeseci.
U takvim okolnostima, ne čudi podatak da je više od 60.000
građana ove preglede obavilo u privatnim poliklinikama, plaćajući
ih iz vlastitog džepa, te da njihov broj iz godine u godinu
raste.
Neke preglede karlovački pacijenti mogu jedino i obaviti u
privatnim poliknikama u Karlovačkoj županiji, kao što su, u ovom
konkretnom primjeru MR abdomena, hiopofize ili mozga, dok se s
druge strane CT prsnog koša u ogulinskoj bolnici se čeka 71 dan,
karlovačkoj bolnici 176, a CT koljena u ogulinskoj bolnici 12
dana, karlovačkoj 176 dana.
U izvješću o medicinskoj opremi, operacijskim dvoranama i
medicinskim postupcima obavljenima u Hrvatskoj u prošloj godini,
u hrvatskim bolnicama o trošku HZZO-a obavljeno oko 650.000
snimanja na MR, CT i PET/CT uređajima, dok je u izvanbolničkim
ustanovama zdravstvena blagajna pokrila trošak još 58.000
pregleda koje je HZZO ugovorio s takvim ustanovama, mahom
privatnim poliklinikama.
Stvarno stanje javnog zdravstva
U bolnicama je na uputnicu ambulantno obavljeno oko 290.000 CT
snimanja i 164.000 magneta, a kod hospitaliziranih pacijenata još
160.000 spomenutih pretraga. Dio pregleda koje nije pokrio HZZO
platila su druga osiguranja ili sami pacijenti, no takvih je bilo
relativno malo, tek oko dva posto.
Kad je riječ o izvanbolničkim ustanovama, odnosno privatnim
poliklinikama, situacija je bitno drukčija. Broj pretraga koje
plate pacijenti značajno prelazi broj postupaka koje je ugovorio
i platio HZZO.
Tako je HZZO prošle godine osigurao sredstva za 9.813 CT
snimanja koja su pacijenti obavili kod privatnika uz uputnicu
svog liječnika, dok su dodatna 11.342 CT pregleda građani platili
iz vlastitog džepa. Slično je i kod MR snimanja, HZZO je ugovorio
i platio 40.382 postupka, a trošak još 51.489 MR snimanja išao je
na teret građana.
Sukladno stanju u zdravstvu, gdje privatni sektor odrađuje ono
što javno zdravstvo ne uspijeva, privatne poliklinike posjeduju
velik dio ukupne dijagnostičke opreme u zemlji.
Prema podacima HZJZ-a, od ukupno 86 CT uređaja, njih 64 nalazi se
u bolnicama, a 22 u ostalim zdravstvenim ustanovama, mahom
privatnim poliklinikama. Isto je i s MR uređajima – od ukupno 67,
njih 48 je u bolnicama, a 19 u ostalim ustanovama, što znači da
je u prosjeku svaki treći takav uređaj u privatnom sektoru.